Tingui-Botó: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{radovi}} '''Tingui-Botó''' (Tingui, Carapató, Karapató), pleme američkih Indijanaca iz istočnobrazilske države Alagoas. Njihova jezična pripadnost još nije us...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Tingui-Botó''' (Tingui, Carapató, Karapató), pleme američkih Indijanaca iz [[Brazil|istočnobrazilske]] države [[Alagoas]], na rezervatu Terra Indígena Tingui-Botó, općina općine [[Feira Grande]]. Njihova jezična pripadnost još nije ustanovljena, jezik im je izumro pa danas govore [[portugalski]]m jezikom. Sve do ranih 80.-tih godina, kada im je [[FUNAI]] priznao autohtoni identitet, nazivani su imenom "caboclos". Prema samima njima, točnije vraču koji se zove Adalberto Ferreira da Silva, njihov jezik zove se dzbokuá, a koriste ga u svojim tajnim ritualima Ouricuri. Naziv dzbokuá vjerojatno označava isti onaj jezik koji je lingvistima poznat pod nazivom dzubukuá ili dzubucua kojim je govorilo istoimeno pleme, a pripadao je zajedno sa jezicima [[Kipea]] i [[Sabuya]] Indijanaca jezičnoj porodici [[caririan]]. Ovome ide u prilog i to što Adalberto Ferreira da Silva kaže da su Tingui-Botó porijeklom od [[Cariri]] Indijanaca, a ne od plemena [[Xokó]] <ref>[http://pib.socioambiental.org/pt/povo/tingui-boto/print Tingui Botó]</ref> kako to žele dokazati W. D. Hohenthal Jr. (1960. As tribos indígenas do médio e baixo São Francisco) i A. Duarte (1969. Tribos, aldeias e missões de índios nas Alagoas) <ref>[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=TinguiBoto.pdf A. Fabre]</ref>. Ima ih oko 800 (1986 SIL).
{{radovi}}
'''Tingui-Botó''' (Tingui, Carapató, Karapató), pleme američkih Indijanaca iz [[Brazil|istočnobrazilske]] države [[Alagoas]]. Njihova jezična pripadnost još nije ustanovljena, jezik im je izumro pa danas govore [[portugalski]]m jezikom. Ima ih oko 800 (1986 SIL) a nastanjeni su na području općine [[Feira Grande]]. Sve do ranih 80.-tih godina, kada im je [[FUNAI]] priznao autohtoni identitet, nazivani su imenom "caboclos". Prema samima njima, točnije vraču koji se zove Adalberto Ferreira da Silva, njihov jezik zove se dzbokuá, a koriste ga u svojim tajnim ritualima Ouricuri. Naziv dzbokuá vjerojatno označava isti onaj jezik koji je lingvistima poznat pod nazivom Dzubukuá ili dzubucua, a pripadao je jezičnoj porodici caririan. Ovome ide u prilog i to što Adalberto Ferreira da Silva kaže da su Tingui-Botó porijeklom od [[Cariri]] Indijanaca, a ne od plemena [[Xokó]] <ref>[http://pib.socioambiental.org/pt/povo/tingui-boto/print Tingui Botó]</ref> kako to žele dokazati Hohenthal Jr. (1960. As tribos indígenas do médio e baixo São Francisco) i Duarte (1969. Tribos, aldeias e missões de índios nas Alagoas) <ref>[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=TinguiBoto.pdf A. Fabre]</ref>.


== Reference ==
== Reference ==
{{reflist}}
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://pib.socioambiental.org/pt/povo/tingui-boto Tingui Botó]


[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Neklasificirane grupe Indijanaca]]
[[Kategorija:Neklasificirane grupe Indijanaca]]

[[it:Tingui-Boto]]

Inačica od 16. siječnja 2009. u 00:30

Tingui-Botó (Tingui, Carapató, Karapató), pleme američkih Indijanaca iz istočnobrazilske države Alagoas, na rezervatu Terra Indígena Tingui-Botó, općina općine Feira Grande. Njihova jezična pripadnost još nije ustanovljena, jezik im je izumro pa danas govore portugalskim jezikom. Sve do ranih 80.-tih godina, kada im je FUNAI priznao autohtoni identitet, nazivani su imenom "caboclos". Prema samima njima, točnije vraču koji se zove Adalberto Ferreira da Silva, njihov jezik zove se dzbokuá, a koriste ga u svojim tajnim ritualima Ouricuri. Naziv dzbokuá vjerojatno označava isti onaj jezik koji je lingvistima poznat pod nazivom dzubukuá ili dzubucua kojim je govorilo istoimeno pleme, a pripadao je zajedno sa jezicima Kipea i Sabuya Indijanaca jezičnoj porodici caririan. Ovome ide u prilog i to što Adalberto Ferreira da Silva kaže da su Tingui-Botó porijeklom od Cariri Indijanaca, a ne od plemena Xokó [1] kako to žele dokazati W. D. Hohenthal Jr. (1960. As tribos indígenas do médio e baixo São Francisco) i A. Duarte (1969. Tribos, aldeias e missões de índios nas Alagoas) [2]. Ima ih oko 800 (1986 SIL).

Reference

Vanjske poveznice