Čika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Čika (Zadar, prva polovica 11. stoljeća - Zadar, poslije 1095.) (Chicca), utemeljiteljica samostana sv. Marije u Zadru. U historiografiji se često moglo vidjeti mišljenje da je Čika po majci sestra hrvatskog Petra Krešimira IV. jer joj se kralj u ispravi kojom je uzeo pod zaštitu netom osnovan samostan sv. Marije obraća kao svojoj sestri (soror mea).[1]

Genealogija same opatice Čike vrlo je jasna. Čika je u osnivačkoj ispravi samostana sv. Marije iz 1066. navela da je ona kćer Dujma i Vekenege, unuka priora Madija, te žena Andrije, Papinog sina. Također navodi da ima kćeri Domnanu i Vekenegu.[2] S obzirom da se te dvije kćeri navode kao preostale (remanenes), možemo pretpostavitit da je Čika imala još djece no ona u tom trenutku više nisu bila živa.

Pripadnica zadarske plemićke obitelji Madijevaca, nakon pogibije muža oko 1066. godine uz pomoć obitelji utemeljuje samostan benediktinki sv. Marije. Dugo je godina bila i predstojnica istog samostana. Uz njezino se ime (pogrešno) veže i relikvija Čikin križić izložena u zadarskoj SICU Zlato i srebro grada Zadra.

Čikina kći Vekenega, nakon tragične pogibije svoga muža oko 1072. godine, također se zaredila u samostanu te je kao i majka bila njegova poglavarica i prva Čikina nasljednica.

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1967., p. 102. (Dalje: CD I)
  2. CD I, p. 101. Ego Cicca, filia Doimi et vekenege, nepotis Madii prioris, uxor Andree, filii Pape, post interfectionem mariti cum duabus remanenes filiabus in uiduitate videlicet Domnanna et Vekenega...