Činjenica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Činjenica je ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti. Prilikom utvrđivanja činjenice nužan je objektivan pristup, koji u znanosti mora biti potkrijepljen egzaktnim dokazom.

U filozofiji, nužna je racionalna metoda, uz nepristrano preispitivanje, bez uplitanja vjerovanja. U utvrđivanju činjenica, ne smije se miješati osobni stav ili bilo koja predrasuda.

Opći pojmovi[uredi VE | uredi]

Među osnovne značajke znanosti spadaju objašnjavanje znanih i izvjesnih i predviđanje neizvjesnih i novih, do tada nepoznatih činjenica.

Znanstvene teorije koje se odnose na istu oblast stvarnosti uspoređuju se prema uspješnosti objašnjavanja i predviđanja činjenica u toj oblasti stvarnosti.

Izraz "činjenica” upotrebljava se dvojako:

  •  Da označi sintetički iskaz kojim se tvrdi neko stvarno stanje stvari (postojanje objekta, svojstva, odnosa, pojave, stanja i sl.)
  •  Da označi samo to stanje stvari

Podjela[uredi VE | uredi]

Činjenice se dijele na:

  • Sirove (brutalne) činjenice, n.pr. „trava je zelena”.
  • Institucionalne činjenice, n.pr. „Spaski je u dvoboju pobijedio Fishera.” (važe samo uz uvjet postojanja nekih (ovdje: šahovskog natjecanja) institucija i pravila).
  • Zdravorazumske činjenice, n.pr. izražene su iskazima prirodnog govornog jezika, a smisao takvih iskaza shvatljiv je svim osobama koje razumiju taj jezik i kontekst u kojem su izrečeni).
  • Znanstvene činjenice, n.pr. izražene su iskazima odgovarajućeg znanstvenog jezika specificirane terminologije, a njihov smisao je shvatljiv u kontekstu odgovarajuće znanstvene teorije).

Izvori[uredi VE | uredi]