Đuro Šarošac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Đuro Šarošac (u mađ. dokumentima Sarosácz György) je hrvatski etnolog i muzeolog iz Mađarske, iz Mohača. Jedan je od najpoznatijih mađarskih etnologa. Ravnatelj je Muzeja "Kanizsai Dorottya" u Mohaču[1], u kojem je radio preko 34 godine. Zahvaljujući njegovom terenskom radu, taj muzej danas posjeduje bogatih fundus narodnih rukotvorina te mnoštva nosača podataka u svezi sa tradicijskom kulturom mađarskih Hrvata, Srba i Slovenaca.

Budući da Hrvati u odnosu na te druge dvije mađarske manjine su znatno mnogobrojniji, najveći dio tog muzejskog fundusa se odnosi na njih.

Područje Šaroščevog znanstvenog interesa su Hrvati u Mađarskoj, a posebice bošnjački Hrvati, a bavi se i sakupljanjem narodnog blaga [2] [3].

Pisao je i za tradicionalni godišnjak Hrvatske državne samouprave iz Budimpešte Hrvatski kalendar.

Djela[uredi VE | uredi]

(izbor)

  • Magyarország délszláv nemzetiségei. In. Népi Kultúra – Népi Társadalom, 7. k. Bp., 1973. 369–390.
  • Narodna riznica Hrvata u Mađarskoj , 1991.
  • Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara = Ezerszázéves Horvát - Magyar kapcsolatok , 1999.
  • Narodna umjetnost Hrvata u Mađarskoj = Magyarorszagi Horvat Nepmuveszet, 2001.
  • Slaveni na prostoru gdje danas obitavaju bošnjački Hrvati , 2008.
  • Slaveni u Baranji prije dolaska Mađara i za vrijeme Arpadovića (Honfoglalás előtti és Árpád-kori szlávok Baranyában), 2009.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vjesnik Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara, 2. listopada 1999.
  2. Hrv. glasnik br.49/2008. Od dvora do dvora, 4. prosinca 2008.
  3. Hrv. glasnik br.49/2008. O sakupljačkom radu Nikole Tordinca, 4. prosinca 2008.


Science-symbol-2.svgP vip.svg Nedovršeni članak Đuro Šarošac koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.