Šahovska zagonetka

Izvor: Wikipedija

Šahovska zagonetka je zagonetka u kojoj poznavanje figura i pravila šaha se rabi radi logičkog rješavanja problema u svezi sa šahom. Povijest šahovskih zagonetaka seže do u srednji vijek i od tad je evoluirala.

Obično je cilj pronaći jednostavni i najbolji, idealni estetski potez ili niz jednostavnih poteza u šahovskoj poziciji. Poziciju je stvorio tvorac ili je iz stvarne šahovske partije. Zagonetke mogu imati različite ciljeve. Primjeri su deduciranje zadnjeg odigranog poteza, lociranje nedostajuće figure, ili je li igrač izgubio pravo rokade. Ponekad je cilj antiteski normalnom šahu, poput pomaganje protivniku matirati vlastitog kralja.

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Šah.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 4. rujna 2018. (Wayback Machine) Konjićev skok
  2. Maxportal M.R.: MATEMATIKA: Legenda o mudrom caru i zrnu žita na šahovskoj ploči 9. lipnja 2015.
  3. Šah.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 4. rujna 2018. (Wayback Machine) Vilinski šah
  4. Hrvatska enciklopedija šah. Zagreb: LZ M. Krleža

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]