Šilajit

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Šilajit, poznat i po ruskom nazivu мумиё (mumio), je ljepljiva, smolasta tvar crne boje. Glavna nalazišta su Himalajsko gorje, Kavkaz i Altaj.[1]

Šilajit,najčešće crno smeđe boje,izlučevina je koja nastaje na suncu izloženim stijenama u Himalaji

Sastav[uredi | uredi kôd]

Sastojci,prema Kolesničenku i Iščenku (1966) |

Sastojci,po porijeklu Indija Burma Nepal Mongolija
Benzojeva kiselina (Acidum benzoicum), % 5.6 5.2 4.1 4.2
Hipurna kiselina (Acidum hippuricum), % 3.8 4.7 5.2 5.0
Masne kiseline, % 3.0 2.3 1.0 2.4
Katran,vosku slične tvari, % 4.1 3.1 4.1 3.9
Gume(Cummi), % 8.1 7.0 5.2 3.6
Albumin (Albus), % 12.3 6.3 1.0 2.4
Minerali, % 24.1 32.1 30.6 26.2
Vlaga, % 10.2 2.7 11.0 9.3
Mangan (Mn), % 11.8 11.6 8.0 4.0
Bakar(Cu), % 1.7 4.2 0.8 1.6
Aluminij (Al), % 428.0 492.0 459.0 624.0
Željezo(Fe), % 202.0 158.0 151.0 155.0
Fosfor (P), % 200.0 514.0 550.0 232.0
Krom(Cr), % 1.1 1.1 1.3 8.0


Ljekovitost[uredi | uredi kôd]

Ne postoje znanstveni dokazi ljekovitosti šilajita.

Koristi se u ajurvedskoj, kineskoj tradicionalnoj i tibetanskoj medicini, a po državama bivšeg Sovjetskog saveza prodaje se u raznim oblicima kao dodatak prehrani. Zbog iskorištavanja i iscrpljivanja nalazišta, većina tržišnog šilajita je imitacija.

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

  • Hill, Carol A.; Forti, Paolo. 1997. Cave minerals of the world. 2 2nd izdanje. National Speleological Society. str. 223. ISBN 978-1-879961-07-4CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Schepetkin, Igor; Khlebnikov, Andrei; Kwon, Byoung Se. 2002. Medical drugs from humus matter: Focus on mumie. Drug Development Research. 57 (3): 140. doi:10.1002/ddr.10058
  • Frolova, L. N.; Kiseleva, T. L. 1996. Chemical composition of mumijo and methods for determining its authenticity and quality (a review). Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (8): 543. doi:10.1007/BF02334644CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Yus'Kovich, A. K. 1996. HPLC study of fatty-acid components of dry mumijo extract. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (6): 421. doi:10.1007/BF02219332CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Frolova, L. N.; Kiseleva, T. L.; Kolkhir, V. K.; Baginskaya, A. I.; Trumpe, T. E. 1998. Antitoxic properties of standard dry mumijo extract. Pharmaceutical Chemistry Journal. 32 (4): 197. doi:10.1007/BF02464208CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Baibakova, G. V.; Ksenofontov, A. L. 1998. Study of the amino acid fraction of dry mumijo extract. Pharmaceutical Chemistry Journal. 32 (2): 103. doi:10.1007/BF02464176CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Ivanova, O. Yu.; Domnina, L. V.; Fetisova, E. K.; Pletyushkina, O. Yu. 1996. Effect of mumijo on the morphology and directional migration of fibroblastoid and epithelial cellsin vitro. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (5): 337. doi:10.1007/BF02333977CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Joshi, G. C., K. C. Tiwari, N. K. Pande and G. Pande. 1994. Bryophytes, the source of the origin of Shilajit – a new hypothesis. B.M.E.B.R. 15(1-4): 106-111.
  • Ghosal, S., B. Mukherjee and S. K. Bhattacharya. 1995. Ind. Journal of Indg. Med. 17(1): 1-11.
  • Ghosal, S.; Reddy, J. P.; Lal, V. K. 1976. Shilajit I: Chemical constituents. Journal of Pharmaceutical Sciences. 65 (5): 772–3. doi:10.1002/jps.2600650545. PMID 932958CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Faruqi, S.H. 1997, Nature and Origin of Salajit, Hamdard Medicus, Vol XL, April–June, pages 21–30
  • Zahler, P; Karin, A. 1998. Origin of the floristic components of Salajit. Hamdard Medicus. 41 (2): 6–8


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. A. Hill, Carol; Forti, Paolo. 1997. Cave minerals of the world, Volume 2. National Speleological Society. str. 217–23. ISBN 978-1-879961-07-4