Žumanka
| Žumanka | |
|---|---|
 N. paniculata | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Brassicaceae |
| Potporodica: | Brassicoideae |
| Nadtribus: | Camelinodae |
| Tribus: | Camelineae |
| Rod: | Neslia Desv. |
| Vrsta: | N. paniculata |
| Dvojno ime | |
| Neslia paniculata (L.) Desv. | |
| Baze podataka | |
Žumanka (lat. Neslia), monotipski bilji rod iz porodice krstašica (kupusnjača). Jedina vrsta je metličasta žumanka[1], jednogodišnja biljka[2] raširena diljem Euroazije, a uvezena je i u Sjevernu Ameriku.
Ime roda Neslia je posvećena francuskom botaničaru Jacquesu Amableu Nicolasu Denesleu (de Nesle, 1735.–1819.), povezanom s botaničkim vrtom u Poitiersu. [3]Epitet paniculata dolazi od lat. panicula i odnosi se na razgranjen izgled cvata. Hrvatski naziv metličasta žumanka, prijevod je latinskog naziva.
Neslia Desv. su jednogodišnje zeljaste biljke, obrasle kratko stapkastim, račvastim ili gotovo zvjezdastim dlačicama, kojima su na stabljici primiješane i jednostavne dlačice. Stabljika je uspravna, pri osnovi uglavnom nerazgranata, a u gornjem dijelu razgranata. Prizemni listovi imaju kratke peteljke i ne tvore rozetu; jednostavni su, cjeloviti ili nazubljeni. Listovi stabljike su sjedeći, pri osnovi streličasti ili uškasti, cjeloviti do sitno nazubljeni.[4]
Cvjetovi su skupljeni u grozdove bez pricvjetnih listova, koji se tijekom dozrijevanja plodova znatno izdužuju. Plodne stapke su tanke i raširene. Lapovi su duguljasti i uspravni, a žute latice duže od njih, lopatičaste i tupog vrha. Prašnika je 6, slabo tetradinamičnih; filamenti pri osnovi nisu prošireni, a antere su jajaste i tupog vrha. Nektarijske žlijezde su dvije ili četiri, dok srednjih žlijezda nema. Plodnica sadrži 2–4 sjemena zametka.[4]
Plod je vrlo karakteristično nepucajuće, oraščićasto komuščice, gotovo kuglasta ili lećasto spljoštena, kratko stapkasta i pri zrelosti se lako odvaja od plodne stapke. Stijenke ploda su drvenaste i izrazito mrežasto izbrazdane, a u plodu dozrijeva samo jedna sjemenka. Sjeme je bez krila, jajasto i puno, s fino mrežastom sjemenom lupinom; supke su nalegle (incumbent).[4]
Jedina vrsta, N. paniculata, naraste otprilike 14–90 cm. Ima žute latice duge oko 2–2,5 mm i sitne, približno 2–2,5 mm široke plodove. Flora of China navodi 2n = 14. AgroAtlas je opisuje kao pretežno proljetnu jednogodišnju biljku koja se može razvijati i kao prezimljujući korov; javlja se osobito u ozimim i jarim žitaricama.[4]
N. paniculata
N. paniculata
N. paniculata
Plodovi N. paniculata
- Neslia paniculata subsp. paniculata
- Neslia paniculata subsp. thracica (Velen.) Bornm., ova podvrsta u hrvatskom jeziku poznata je kao zašiljena žumanka. Neki izvori je priznaju kao posebnu vrstu pod imenom Neslia apiculata C.A.Mey.
Homotipski:
Za Rod
- Rapistrum Scop. in Meth. Pl.: 13 (1754), nom. rej.
Heterotipski:
- Vogelia Medik. in Pfl.-Gatt.: 32 (1792), nom. illeg. homonym. post.
Za vrstu
Homotipski:
- Alyssum paniculatum (L.) Willd. in Enum. Pl. Hort. Berol.: 671 (1809), nom. illeg. homonym. post.
- Bunias paniculata (L.) L'Hér. ex DC. in Syst. Nat. 2: 520 (1821)
- Chamaelinum paniculatum (L.) Host in Fl. Austriaca 2: 224 (1831)
- Crambe paniculata (L.) All. in Fl. Pedem. 1: 256 (1785)
- Crucifera neslia E.H.L.Krause in J.W.Sturm, Deutschl. Fl. Abbild., ed. 2. 6: 51 (1902)
- Myagrum paniculatum L. in Sp. Pl.: 641 (1753), nom. cons.
- Nasturtium paniculatum (L.) Crantz in Stirp. Austr. Fasc. 1: 15 (1762)
- Rapistrum paniculatum (L.) Gaertn. in Fruct. Sem. Pl. 2: 285 (1791)
- Vogelia paniculata (L.) Hornem. in Hort. Bot. Hafn. 2: 594 (1815)
- ↑ FCD Pristupljeno 6. siječnja 2022.
- ↑ Online Atlas of the British and Irish Flora Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2022. (Wayback Machine) Pristupljeno 6. siječnja 2022.
- ↑ WFO, pristupljeno 8. kolovoza 2026.
- 1 2 3 4 Flora of China, pristupljeno 7. kolovoza 2026.