Prijeđi na sadržaj

Žuti rog

Izvor: Wikipedija
Žuti rog
Xanthoceras sorbifolia
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Sapindales
Porodica:Sapindaceae
Potporodica:Xanthoceratoideae
Thorne & Reveal
Rod:Xanthoceras
Bunge
Vrsta:X. sorbifolium
Dvojno ime
Xanthoceras sorbifolium
Bunge
Baze podataka
Žuti rog, listopadni je grm ili manje stablo iz sjeverne Kine. Ima naizmjenične neparno peraste listove s nazubljenim liskama i vršne grozdaste cvatove. Cvjetovi su bijeli, pri bazi crvenkasto obojeni, s pet rožastih režnjeva nektarnog diska, po kojima je rod dobio ime. Plod je drvenasta trogradna kapsula, a sjemenke su bez arila.

Žuti rog (ksantoceras, lat. Xanthoceras), monotipski rod listopadnog grmlja do drveća iz potporodice sapindovki. Jedina je vrsta X. sorbifolium iz istočne Kine i poluotoka Koreje. Uvezen u Uzbekistan[1]

Latinsko ime roda znači 'žuti rog'[2]. Ime Xanthoceras dolazi od xantho- = žut i -ceras = rog, pa znači otprilike “žutorog”. To lijepo odgovara opisu diska s narančastim ili žućkastim rožastim nastavcima. Ime vrste sorbifolium znači otprilike “s listovima nalik oskoruši / jarebici”. Dolazi od Sorbus = rod oskoruša, jarebika i srodnih ružovki i -folium = list. Dakle Xanthoceras sorbifolium = žuti rog s listovima nalik na Sorbus.

Morfologija

[uredi | uredi kôd]

Potporodica Xanthoceroideae obuhvaća samo rod Xanthoceras. Listovi su naizmjenični. Latice nemaju privjeske, što je važno jer mnoge druge sapindovke imaju različite unutarnje ljuščice ili nastavke na laticama. U svakom pretincu plodnice nalazi se po 7–8 sjemenih zametaka. Nektarni disk nosi narančaste, rožaste nastavke.[3]

Rod obuhvaća lažno poligamna stabla, odnosno biljke na kojima se pojavljuju dvospolni i funkcionalno jednospolni cvjetovi. Naraste do pet metara visine. Listovi su naizmjenični, neparno perasti, sa zvjezdastom dlakavošću. Liske su nazubljene, a završna liska je zakržljala. Palistići nisu razvijeni.[3]

Cvatovi su vršni grozdasti tirsovi. Cvjetovi su pravilni, dvospolni ili funkcionalno jednospolni. Imaju pet slobodnih lapova i pet latica. Latice su pri bazi tamnije obojene i imaju sužen donji dio, odnosno nokat.[3]

Disk ima pet uspravnih rožastih režnjeva, koji se izmjenjuju s laticama. Prašnika je osam. Pelud je kolporatan i rahlo bradavičast.[3]

Plodnica je građena od tri plodna lista, a u svakom se nalazi po 7–8 sjemenih zametaka. Vrat je nitast, a njuška glavasta i trožljebasta. Plod je drvenasta trogradna lokulicidna kapsula, s plutastim endokarpom. Sjemenke nemaju aril.[3]

Rod ima samo jednu vrstu, Xanthoceras sorbifolium Bunge, endemsku za Kinu, gdje se često uzgaja i kao ukrasno stablo.[3]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Plants of the World online Pristupljeno 15. siječnja 2020.
  2. Xanthoceras sorbifolium Bunge: A Review on Botany, Phytochemistry, Pharmacology, and Applications Pristupljeno 4. rujnaa 2022.
  3. 1 2 3 4 5 6 Sapindaceae, pristupljeno 19. lipnja 2026.