Abdominalna kirurgija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Abdominalna kirurgija se bavi bolestima trbušne šupljine i trbušne stijenke u slučajevima kada je potrebno kirurško liječenje[1].

Može se podijeliti na više oblasti:

  • Kirurgija trbušne stijenke se odnosi uglavnom na liječenje različitih vrsta kila.
  • Hepatobilijarna kirurgija se odnosi na kirurgiju jetre, žučnih vodova i gušterače
  • Kirurgija debelog crijeva i analne (proktologija)

Abdominalnom kirurgijom se bave opći kirurzi i subspecijalisti abdominalne kirurgije.

Definicija[uredi VE | uredi]

Bilo koja operacija sa incizijom abdomena se može svrstati u ovu kategoriju. Najpoznatije operacije iz ove kategorije su apendektomija, kolecistektomija, gastrektomija, herniorafija i laparatomija. Laparoskopija je metoda koja koristi specijalni teleskop i insuflator ugljikovog dioksida kako bi se kreirao virtualni prostor u kojem se mogu raditi neke od nabrojanih operacija.

Priprema za abdominalne operacije[uredi VE | uredi]

Za vrijeme preoperativne pripreme učine se laboratorijski testovi, snimak pluća i testovi za ispitivanje srčane funkcije uz savjetovanje internista i anesteziologa. Uklanjanje dlaka se vrši posebnim strojevima za skidanje dlaka neposredno prije operacije jer brijanje je povezano sa većom incidencijom infekcija zbog oštećenja kože. Koža se opere dezinfekcijskim sredstvima od bradavica do pubične regije. Šest sati prije operacije se ne uzima hrana i tekućine.

Postoperativno praćenje pacijenata[uredi VE | uredi]

Nakon operacije medicinske sestre provjeravaju sadržaje drenova, je li pacijent zadovoljavajuće diše i bilježe unos tekućina, količinu izlučene mokraće i drugih tekućina. Pacijentu se savjetuje duboko udisanje svaki sat, provjerava se prohodnost dišnih puteva, krvarenja rana i slično. Prate se vitalni parametetri pacijenta. Pacijenti ovisno o operativnom zahvatu ne uzimaju hranu na usta u periodu od nekoliko sati do nekoliko dana i u tom periodu primaju infuzijske otopine.

Izvori[uredi VE | uredi]