Abrus laevigatus
| Abrus laevigatus | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Rod: | Abrus |
| Vrsta: | A. laevigatus |
| Dvojno ime | |
| Abrus laevigatus E.Mey. | |
| Baze podataka | |
Abrus laevigatus, trajnica penjačica iz porodice mahunarki raširena od Mozambika do Južne Afrike.[1]
Opis[uredi | uredi kôd]
Abrus laevigatus je grm, vitkih, široko penjajućih, drvenastih grana, rijetko obraslih žutim dlakama, dug do 6 m. Listovi su perasti i naizmjenični. Listići su 6-10-parni, nasuprotni. Peteljke liske su kratke, listovi duguljasti ili obrnuto-duguljasti, 5-30 × 3-10 mm, opnasti, rijetko bijeli čekinjasti ili gusto bijeli dlakavi odozdo, bez dlaka ili dlakavi odozgo, zaobljeni ili srcoliki pri dnu. Cvjetovi su u gustim višecvjetnim gronjama, smješteni u pazušcima listova, dugi 30-100 mm. Cvjetovi su dugi 3-9 mm. Čašica je zvonasta, 4-zupčana, bijelo čekinjasta ili gusto sivodlakava. Cvjetovi su bijeli, lila ili ljubičasti. Sjemenke su duguljaste, 50-65 × 8-15 mm, gusto bijelo dlakave, otvorene, s 4-12 sjemenki. Sjemenke su crne do smeđe ili crne, sjajne do slabo sjajne, eliptične ili jajolike. Vrijeme cvatnje je ljeti, od rujna do svibnja. U Južnoj Africi ga se može zamijeniti s Abrus precatorius, poznatim kao rakovo oko, njegove cvjetne grane često su gole tamo gdje su grane A. laevigatusa lisnate. Lako ih je razlikovati kada su u plodu, mahune A. laevigatusa su duže i uže i jedna su mahuna, dok su mahune A. precatorius u grozdovima.[2]
Status zaštite[uredi | uredi kôd]
Abrus laevigatus uvršten je na Crveni popis južnoafričkih biljaka 2009. (Raimondo et al. 2009.), ali nema status prijetnje. [2]
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi kôd]
Abrus laevigatus je uobičajena biljka u 7 južnoafričkih provincija: Limpopo, North West, Gauteng, Mpumalanga, KwaZulu-Natal i Eastern Cape, također se javlja u Svaziju (Swaziland) i u mnogim tropskim područjima svijeta. Čest je korov na cestama, u starim vrtovima, priobalnim područjima, i u područjima s većom količinom oborina u suptropskim područjima.[2]
Derivacija imena i povijesni aspekti[uredi | uredi kôd]
Ime Abrus potječe od grčke riječi abros, što znači 'nježan' i odnosi se na listiće; laevigatus je izvedeno iz latinskog, levis, što znači "gladak" ili "poliran".[2]
Ekologija Ovaj puzavac se uglavnom razmnožava sjemenom. Smatra se da ovo sjeme uglavnom raznose ptice, ali je vjerojatno da se također rašire duž vodenih tokova tijekom poplava i u odloženom vrtnom otpadu.[2]
Koristi[uredi | uredi kôd]
Abrus laevigatus koristi se u iste medicinske svrhe kao i Abrus precatorius. Ekstrakt korijena biljke koristi se za ublažavanje očnih bolesti, te za liječenje invazije trakavice, bilharzije, astme i gonoreje.[2]
Uzgoj Abrus laevigatus[uredi | uredi kôd]
Abrus laevigatus se razmnožava sjemenom, koje klija ako se namoči u vodi. Reznice jakih izdanaka također se mogu staviti u pijesak i održavati vlažnim plastičnim stošcima.[2]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Plants of the World online pristupljeno 25. srpnja 2019
- ↑ a b c d e f g Abrus laevigatus, pristupljeno 1. studenog 2023.