Alfred James Lotka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Alfred James Lotka je rođen 2. ožujka 1880. godine u Lembergu, Austrija (današnji Lavov u Ukrajini), od roditelja Jacques i Marie (Doebely) Lotka. Odrastao je u Francuskoj, a diplomu inžinjera stekao je 1901 g. na Sveučilištu Birmingham.

1902. godine je došao u SAD-e, te je narednih 6 (šest) godina radio kao asistent kemičar u General Chemical Company.

Tijekom svoje karijere, Lotka je napisao više od stotinu znanstvenih radova, objavljenih u akademskim i tehničkim časopisima, kao i popularnim časopisima, u Sjedinjenim Američkim Državama i inozemstvu.

Umro je 5. prosinca 1949 u Red Bank, New Jersey.

Lotkin zakon[uredi VE | uredi]

Lotkin zakon o produktivnosti autora, jedan je od tri temeljna zakona na kojima se temelje empirijska istraživanja u informacijskoj znanosti. Alfred James Lotka je 1926. godine objavio članak u kojem je na temelju istraživanja znanstvene produkcije u području fizike i kemije potvrdio zakonitost da mali broj autora objavljuje veliki broj radova, a najveći broj autora objavi jedan ili dva rada unutar određenog podrucja. U članku pod naslovom “The Frequency Distribution of Scientific Productivity”, Lotka (1926) objavljuje svoje opažanje o razdiobi znanstvene produktivnosti - poznato u literaturi kao “zakon inverznih kvadrata”- u kojem je ovisnost između broja autora i broja objavljenih radova definirana na sljedeći način:

f(n) = A/n² n = 2,3,....nmax

gdje je f(n) broj autora s n obavljenih radova,

a A broj autora s jednim objavljenim radom.

Iz gornje funkcije slijedi da je broj autora s n objavljenih radova obrnuto proporcionalan kvadratu broja radova, dok je granična vrijednost udjela autora s jednim radon ( A ) približno 6/ p 2 ili oko 60% od ukupnog broja autora. Drugim riječima, u skupu autora najveći je udio onih koji su objavili samo jedan rad, dok broj autora s više od jednog rada opada s brojem objavljenih radova. Lotka primjenjuje statistički pristup izračunavajući broj autora f(n) određene produktivnosti (n). Unosom postotnog udjela autora s 1, 2, 3, …. , n max radova u odnosu na broj radova u log-log sustav dobiva pravac, a izračunavanjem nagiba pravca koji najbolje aproksimira opažene vrijednosti, dobiva da je ta vrijednost približno - 2. Kasnije primjene pokazale su da vrijednost eksponenta varira i ne mora biti - 2. Iz toga Yablonsky (1980) zaklučuje da je Lotkina formulacija zapravo specijalni slučaj opće funkcije koja glasi: f(n) = A/n gdje je r=1

Literatura[uredi VE | uredi]

Tuđman, M.,Zakon o veličini vokabulara teksta Heapsov zakon i određivanje veličine vokabulara tekstova na hrvatskom jeziku

Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijsku znanost, Zagreb, 1993

A. Martek, S. Šute, Bibliometrijska analiza časopisa Arhivski vjesnik u razdoblju od 2001. do 2009., Arh. vjesn., god. 53 (2010), str. 166

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko drustvo, Informacijske razdiobe (Bradfordova, Lotkina i Zipfova razdioba)