Algašice
| Algašice | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Domena: | Eukaryota |
| Carstvo: | Chromista |
| Podcarstvo: | Harosa |
| Infracarstvo: | Heterokonta |
| Koljeno: | Oomycota |
Algašice (lat. Oomycota, naziv Oomycetes više se ne upotrebljava) su protisti slični gljivama jer većinom imaju stijenku građenu od hitina i hrane se saprofitski. Za razliku od gljiva imaju pokretne stadije i žive u vodi i na izrazito vlažnim staništima, samo iznimno na kopnu. Neke su jednostanične, a neke višestanične. Višestanične algašice u miceliju nemaju poprečnih stjenki, pa ih i to razlikuje od pravih gljiva.
Najvažniji predstavnici algašica su peronospore (Peronosporales).
Peronospore[uredi | uredi kôd]
Iako su se peronospore prilagodile životu na kopnu, za njihovo je razmnožavanje potrebna voda. Žive kao paraziti na biljkama.
Peronospora vinove loze (Plasmopara viticola) živi na listovima i plodovima vinove loze iz kojih crpi organske tvari pomoću haustorija (kratkih nastavaka). Nakon nekog vremena razvija sporangiofore koji, najčešće kroz puči, izlaze u okoliš. Sporangiofori nose zoosporanglije sa zoosporama koji se vjetrom prenose na druge biljke. U kapljici vode oslobađaju zoospore, koje isklijaju u novu peronosporu.
Peronospora krumpira (Phytophtora infestans) dovodi do pojave smeđih pjega na listovima. Listovi pocrne i osuše se. Slične promjene izaziva i na gomoljima.
Oba nametnika uzrokuju velike štete u poljodjelstvu. Suzbijaju se špricanjem listova i nedozrelih plodova otopinom modre galice i gašenog vapna.
Sive ili crne plijesni[uredi | uredi kôd]
Nasuprot većini algašica, sive ili crne plijesni su se razmnožavanjem potpuno prilagodile životu izvan vode. One stvaraju nepokretne spore, bez bičeva. Glavni predstavnik je mukor (Mucor mucedo).