Algernonia
| Algernonia | |
|---|---|
_G.L.Webster3.jpg) Algernonia leandrii | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Euphorbiaceae |
| Potporodica: | Euphorbioideae |
| Tribus: | Hureae |
| Rod: | Algernonia Baill. |
| Baze podataka | |
Algernonia, rod drveća i grmova iz porodice mlječikovki smješten u tribus Hureae, dio potporodice Euphorbioideae. Postoji 12 vrsta u tropskim krajevima Brazila i Perua[1]
Rod je prirodan, ali nije endemičan za Brazil. U Brazilu je potvrđen u saveznoj državi Amazonas na sjeveru, u Bahiji na sjeveroistoku te u jugoistočnim državama Espírito Santo, Minas Gerais, Rio de Janeiro i São Paulo. Raste u amazonskoj i atlantskoj kišnoj šumi, u nizinskim i planinskim šumskim staništima, galerijskim šumama, terra firme šumama, ombrofilnim tropskim šumama i obalnoj restingi.[2]
Algernonia je rod iz porodice Euphorbiaceae. Obuhvaća grmove do stabla, kopnene biljke, s mliječnim sokom. Biljke su jednodomne, što znači da se muški i ženski cvjetovi razvijaju na istoj biljci. Grane su bez trnova, sivkaste ili smeđe, gole i mliječne pri ozljedi.[2]
Listovi su naizmjenični, jednostavni, kratko do dugo peteljkasti, raspoređeni duž grana, a katkad zbijeni pri vrhovima grančica. Peteljka je cilindrična do blago trobridna, s lenticelama ili bez njih. Palistići su trokutasti, žljezdasti, otpadavi, cijelog do sitno nazubljenog ruba i goli. Plojka je promjenjiva oblika, najčešće duguljasto-obrnutojajasta, pri osnovi sužena do klinasta, rijetko srcasta; može biti opnasta do kožasta. Vrh je obično ušiljen, rub cijeli do široko pilast, sa žlijezdama na zupcima ili bez njih. Rub može biti ravan do podvijen. List je gol s obje strane, a pri osnovi plojke obično ima par okruglastih do eliptičnih žlijezda. Tercijarne žile tvore mrežastu nervaturu.[2]
Cvat je klasolik, najčešće vršni, rjeđe pazušni. Pri osnovi cvjetne osi nalaze se preklopljene brakteje.[2]
Muški cvjetovi su sjedeći, goli, pojedinačni ili bočno srasli. Imaju samo jedan cvjetni ovoj, a rijetko su i bez njega. Lapova ima 2–6, srasli su, katkad zakržljali, preklopljeni, cijelog do narovašenog ruba. Prašnika ima 1–3, smješteni su u sredini cvijeta; prašničke niti mogu biti slobodne ili srasle, a prašnice su kuglaste do duguljaste.[2]
Ženski cvjetovi su pojedinačni ili smješteni blizu osnove muškog cvata, gotovo sjedeći ili na stapci. Lapova ima 3–6, katkad u dva pršljena; srasli su, preklopljeni, cijelog do zubatog ruba, sa žlijezdama ili bez njih. Cvjetne brakteje su tri, trokutaste i žljezdaste. Plodnica je gola, glatka ili s 3–6 roščića, katkada bradavičaste površine. Građena je od 3 plodna lista i ima 3 pretinca. Vratova tučka ima tri; srasli su u kratku ili dugu cilindričnu kolumnu. Njuške su gotovo cilindrične, uspravne do silazne, a površina im je resasta.[2]
Plod je kapsula, koja se otvara pregradno ili po pretincima. Gola je, a središnji stupić ploda, kolumela, trobridan je i obično trajan. Sjemenke su kuglaste.[2]
- Algernonia amazonica (Emmerich) G.L.Webster
- Algernonia bahiensis (Emmerich) G.L.Webster
- Algernonia brasiliensis Baill.
- Algernonia dimitrii (Emmerich) G.L.Webster
- Algernonia gibbosa (Pax & K.Hoffm.) Emmerich
- Algernonia glazioui Emmerich
- Algernonia kuhlmannii (Emmerich) G.L.Webster
- Algernonia leandrii (Baill.) G.L.Webster
- Algernonia obovata (Müll.Arg.) Müll.Arg.
- Algernonia pardina Croizat
- Algernonia paulae Emmerich
- Algernonia riedelii (Müll.Arg.) G.L.Webster
Heterotipski:
- Dendrobryon Klotzsch ex Pax in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenr., IV, 147, V: 275, 277 (1912)
- Tetraplandra Baill. in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 4, 9: 200 (1858)
- ↑ Plants of the World online Pristupljeno 2. svibnja 2020.
- 1 2 3 4 5 6 7 Flora e Funga do Brasil, pristupljeno 14. lipnja 2026.