Aluminij Mostar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Aluminij d.d. Mostar je dioničko društvo za proizvodnju primarnoga aluminija i aluminijskih legura, sa sjedištem u Mostaru. Zapošljavalo je 900 djelatnika.[1] Službena je mrežna stranica Aluminija na adresi www.aluminij.ba.

Postrojenja[uredi VE | uredi]

Aluminij ima tri glavna postrojenja (tvornice): Anode, Elektrolizu (s ukupno 256 elektrolitičkih ćelija) i Ljevaonicu. Tvornica ima kapacitet za proizvodnju 130.000 tona primarnoga aluminija i dodatnih 70.000 tona koje dobiju pretapanjem aluminijeva otpada, uz njegovo dopunsko oplemenjivanje.[2]

Sastav dioničara[uredi VE | uredi]

Vlasnička struktura Aluminija d.d. Mostar glasi: 44% vlasničkoga udjela Vlada Federacije BIH, 44% mali dioničari i 12% Vlada Republike Hrvatske.[3]

Proizvodi[uredi VE | uredi]

Aluminij d.d. Mostar proizvodi:

  • anode[4]
  • aluminijske trupce[5]
  • aluminijske blokove[6]
  • male ingote[7]
  • aluminijsku žicu[8].

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest mostarskog Aluminija otpočinje već prvim godinama 20. stoljeća, pronalaskom boksitne rude u Hercegovini, kada se kreće s njezinim iskopavanjem. Godine 1945. organizirano je poduzeće za istraživanje, iskopavanje i prijevoz boksita, naziva Boksitni rudnici Mostar, u kojemu su priređivane prve studije za opravdanost izgradnje tvornice aluminija u BiH. Poduzeće Boksitni rudnici Mostar pripojeno je 1969. godine tvrtki Energoinvest Sarajevo kojoj tadašnja republička vlada povjerava zadaću razvitka aluminijske proizvodnje. Na osnovu suradnje domaćega Energoinvesta i francuske tvrtke Pechiney, 1975. godine otpočinje redovita proizvodnja u novoosnovanoj Tvornici glinice u Mostaru.[9]

Spajanjem Tvornice glinice i Rudnika boksita, 1977. godine ustrojeno je novo poduzeće, nazvano Aluminij Mostar u koje, nakon puštanja u redovitu proizvodnju 1981. godine, ulazi i Tvornica aluminija. U razdoblju od 1981. do 1990. godine uslijedile su brojne političke odluke koje su se odrazile i na gospodarstvo, pa je Aluminij mijenjao naziv više puta i djelovao u različnim organizacijskim okvirima kako bi, nakon 1990. godine, bio izdvojen iz Energoinvesta i dobio ustaljeno i prepoznatljivo ime Aluminij Mostar. Otad izrasta u nositelja razvitka aluminijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, ali i u okosnicu ukupnoga života hercegovačkoga, bosanskoga, dijelom i dalmatinskoga podneblja.[10]

Stasavši u gospodarskoga diva, zastrašujućom i nepravednom ironijom sudbine, Aluminij nestaje u plamenu Domovinskoga rata 1992. godine. Razaranja ga nisu zaobišla. Tijekom općega napada na Mostar, srpsko-crnogorski su agresori porušili gotovo sva zdanja i u Aluminiju. Hrvatsko vijeće obrane HR Herceg-Bosne oslobađa Aluminij 12. lipnja 1992. godine, u sklopu vojno-redarstvene akcije Lipanjske zore. Zatečen je u razvalinama i u pepelu. Ratna je šteta dosegnula 140 milijuna eura.[11]

Nakon završetka rata, oni Aluminijevi djelatnici koji su ostali uz svoje poduzeće i u vihoru razaranja, nadljudskim su se snagama borili spriječiti daljnje uništavanje i propadanje onoga što se spasiti moglo. Nakon mukotrpna rada na popravku postrojenja, u prvom redu zahvaljujući sredstvima od devet milijuna američkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska, povijesnoga 15. ožujka 1997. godine pušten je u rad pogon Anode. Potom je, 14. kolovoza 1997. godine, nakon petogodišnjega mirovanja, upaljena i prva elektrolitička ćelija u Elektrolizi. Tijekom rujna i listopada 1997. godine u pogon su puštene 64 elektrolitičke ćelije, do kraja svibnja 1998. proradila je polovica ćelija, a puni kapacitet odnosno svih 256 elektrolitičkih ćelija, radilo je već u mjesecu studenomu 1999. godine.[12]

Aluminij, stoga, svoj dan obilježava 15. ožujka.

Nekoliko minuta prije ponoći 9. srpnja, 2019. Aluminiju je zbog nagomilanih dugovanja i nemogućnosti pronalaženja novog dobavljača električne energije, isključen dotok struje.[13]

Naglo isključenje sa elektro mreže je bilo pogubno za Elektrolizu, a procjena štete tek slijedi.[14]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.aluminij.ba/aluminij-danas pristupljeno 1. veljače 2019.
  2. [www.aluminij.ba/mat/aluminijeva_prezentacija.pdf www.aluminij.ba/mat/aluminijeva_prezentacija.pdf] pristupljeno 1. veljače 2019.
  3. http://www.aluminij.ba/aluminij-danas pristupljeno 1. veljače 2019.
  4. http://www.aluminij.ba/anode pristupljeno 1. veljače 2019.
  5. http://www.aluminij.ba/trupci pristupljeno 1. veljače 2019.
  6. http://www.aluminij.ba/blokovi pristupljeno 1. veljače 2019.
  7. http://www.aluminij.ba/mali-ingoti pristupljeno 1. veljače 2019.
  8. http://www.aluminij.ba/zica pristupljeno 1. veljače 2019.
  9. http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija Arhivirano s izvorne stranice 30 Travanj 2014, pristupljeno 1. veljače 2019.
  10. http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija Arhivirano s izvorne stranice 30 Travanj 2014, pristupljeno 1. veljače 2019.
  11. http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija Arhivirano s izvorne stranice 30 Travanj 2014, pristupljeno 1. veljače 2019.
  12. http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija Arhivirano s izvorne stranice 30 Travanj 2014, pristupljeno 1. veljače 2019.
  13. https://www.klix.ba/biznis/privreda/aluminiju-ugasena-struja-konacni-kolaps-hercegovackog-giganta/190709158
  14. https://www.klix.ba/biznis/privreda/zasto-je-iskljucenje-struje-znacilo-kraj-za-aluminij/190710033