Američki engleski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Američki engleski (AmE, AE, AmEng, USEng, en-US), [5] koji se ponekad nazivaju United States English ili U.S. English.

Disambig.svg »U.S. English« preusmjerava ovamo. Za the political organization, pogledajte U.S. English (organization).

Predložak:Other uses Predložak:Use American English Predložak:Infobox language

Prevalencija Američki engleskog jezika u SAD-u. Tamnije nijanse plave boje ukazuju na veću koncentraciju govornika engleskog jezika u odgovarajućim državama

American English (AmE, AE, AmEng, USEng, en-US),[1] ponekad se naziva United States English or U.S. English,[2][3] is the set of varieties of the English language native to the United States.[4]

Engleski je najrašireniji jezik u Sjedinjenim Državama i zajednički je jezik koji koristi savezna vlada, u mjeri u kojoj se svi zakoni i obvezno obrazovanje provode na engleskom jeziku. Iako nije službeno uspostavljen jezik cijele zemlje, engleski se smatra "de facto" jezikom, a 32 od 50 državnih vlada dobiva službeni status.[5][6] Na primjer, iako španjolski i engleski imaju ekvivalentni status u lokalnim sudovima Puerto Rico, prema saveznom zakonu, engleski je službeni jezik za sva pitanja koja se upućuju Okružnom sudu SAD-a za teritorija.[7]

Korištenje engleskog u SAD-u rezultat je engleske i britanske kolonizacije Amerika. Prvi val naseljenika engleskog govornog područja stigao je u Sjevernu Ameriku tijekom 17 stoljeća, nakon čega su uslijedile daljnje migracije u 18 i 19 stoljeću. Od tada se američki engleski razvio u nove dijalekte, u nekim slučajevima pod utjecajem zapadnoafričkih i starosjedilačkih jezika američkih zemalja, njemačkog, nizozemski, irski, španjolski i drugi jezici uzastopnih valova useljenika u Sjedinjene Države.

Američko-engleske sorte čine jezični kontinuum dijalekata koji su sličniji međusobnim nego engleskim dijalektima drugih zemalja, uključujući neke uobičajene izgovore i druge značajke koje se nalaze u cijeloj zemlji.[8] Bilo koji sjevernoamerički engleski naglasak koji se doživljava kao slobodan od primjetnih lokalnih, etničkih ili kulturnih oznaka popularno se naziva Amerikanac, prilično ujednačen standard emitiranih masovnih medija i visokoobrazovanih. Inače, prema Labovu, s glavnim izuzetkom južnoameričkog engleskog, regionalni naglasci u cijeloj zemlji ne popuštaju ovom standardu,[9] povijesni i sadašnji jezični dokazi ne podupiru ideju da postoji samo jedan "glavni" američki naglasak.[10][11] Naprotiv, zvuk američkog engleskog jezika nastavlja se razvijati, a neki lokalni akcenti nestaju, no pojavljuju se nekoliko većih regionalnih naglasaka.[12]

Raznovrsnost[uredi VE | uredi]

Dok je pisani američki engleski u velikoj mjeri standardiziran u cijeloj zemlji, a dijalekti su međusobno razumljivi, postoji nekoliko prepoznatljivih regionalnih i etničkih naglasaka, kao i neke vokabularne razlike.

Regionalni akcenti[uredi VE | uredi]

Predložak:Bočna kutija

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Regional vocabularies of American English i North American English regional phonology
Regionalni zvukovi današnjeg američkog engleskog jezika navodno su uključeni u složeni fenomen "i konvergencije i divergencije": neki naglasci su homogenizirani i izjednačavanje izravnavanja, dok drugi diverzificiraju i odstupaju jedan od drugog.[13]

Akcenti Velikih jezera, koji je najveći grad u Chicagu s tim govornicima, imaju tendenciju prema fonetika ispred Predložak:IPAc-en samoglasniku u ustima i napetosti kratkom A 'vokala na veliko, koji pokreće niz drugih vokalnih pomaka u inovativnijim naglascima regije, koje lingvisti nazivaju "Inland North".[14] Akcenti Velikih jezera dijele tu prvu značajku s Bostonskim akcent i. Oba dijalekta, uključujući i veći Istočna New England dijalekt od kojih je Boston glavno čvorište, također pokazuju pozicioniranje jezika od: Predložak:IPAc-en samoglasnik (do [u]) i Predložak:IPAc-en samoglasnika (na [ɑʊ ~ äʊ])).[15] U sjevernom SAD-u, od sjeverne Nove Engleske preko Velikih jezera do Minnesote, zvuk Predložak:IPAc-en teži naprijed,[16] na primjer, pojavljuje se četiri puta u stereotipnom Bostonu shibboleth "Parkirati automobil na Harvardu".[17] Boston, Pittsburgh, Upper Midwestern, and Western accents all merge the vowels of cot versus caught,[18] značajka koja se brzo širi u cijeloj zemlji; međutim, sjeveroistočni obalni koridor koji prolazi kroz Rhode Island, New York City, Philadelphiju i Baltimore tipično čuva razliku između dječje sobe,[19] kao što je prikazano u popularnim duhovitim pravopisima uhvaćenog vokala, kao u tawk i cawfee , koji ga namjeravaju predstaviti kao vrijeme i diftongal.[20] Istočna Nova Engleska i naglasci u New Yorku su jedini američki regionalni dijalekti s nekim jakim stupnjem "r"pada (non-rhoticity) kao "trgovina", "daleko" i "čudno",[21] iako je to također bilo uobičajeno u starim starijim američkim južnim američkim naglascima. New York City i Philadelphia/Baltimore accents su jedine regije na kojima tensing dijeli kratki - a vokal na dva različita fonema, koristeći različite izgovore, na primjer u jaz nasuprot plinu .[22]

Najočitiji naglasci zemlje su New York City i južni akcenti. Južni govor definiran je Predložak:IPAc-en vokalom koji gubi svoju klizanje kvalitete kako bi pristupio {{IPA|uključujući i "južni uvlakač" koji čini kratki prednji vokali u različito zvučni u izrazito sondiranje.[23] Najjače južne sub-sorte postoje u južnim Appalachima i nekim dijelovima Teksasa. Ne-Južni Amerikanci imaju tendenciju da stereotipiziraju južne akcente negativno, kao "hick", "hillbilly" ili "country" naglaske,[24] dok južnjaci imaju tendenciju da imaju mješovite prosudbe o vlastitim naglascima, uključujući pozitivne asocijacije lagodnosti i poniznosti.[25] Južni naglasci, plus oni izgovoreni u "Midlandu" (ogromnom pojasu između tradicionalnih dijalektnih regija Sjevernog i Juga), teže da prednji samoglasnici Predložak:Sc2, Predložak:Sc2, Predložak:Sc2, and Predložak:Sc2.

U nastavku je devet glavnih američkih regionalnih naglasaka definirano njihovim posebnim kombinacijama određenih obilježja:

Accent name Most populous urban center Strong Predložak:IPAc-en fronting Strong Predložak:IPAc-en fronting Strong Predložak:IPAc-en fronting Strong Predložak:IPAc-en fronting Cot–caught merger Pin–pen merger /æ/ raising system
Inland Northern Chicago Ne Ne Ne Da Ne Ne general
Mid-Atlantic States Philadelphia Da Da Da Ne Ne Ne split
Midland Indianapolis Da Da Da Ne Predložak:Partial Predložak:Partial pre-nasal
New York City New York City Da Ne Ne[26] Ne Ne Ne split
North-Central (Upper Midwestern) Minneapolis Ne Ne Ne Da Da Ne pre-nasal (pre-velar)
Northern New England Boston Ne Ne Ne Da Da Ne pre-nasal
Southern Houston Da Da Da Ne Predložak:Partial Da Southern
Western Los Angeles Ne Ne Da Ne Da Ne pre-nasal
Western Pennsylvania Pittsburgh Da Da Da Ne Da Predložak:Partial pre-nasal

General American[uredi VE | uredi]

U 2010, William Labov je primijetio da su Velika jezera, Philadelphia, Pittsburgh i zapadni akcenti prošli "snažne nove zvučne promjene" od sredine devetnaestog stoljeća nadalje, tako da su se sada "više razlikovale od drugih prije pedeset ili stotinu godina ". [27] Međutim, zvučni sustav General American također ima neki kontroverzni stupanj utjecaja, na primjer, postupno svrgavanje lokalnih akcenta u urbanim područjima juga i barem nekim u sjevernom sjeveru. Umjesto jednog posebnog naglaska, "General American" može se definirati kao bilo koji američki naglasak koji ne uključuje značajke povezane s određenom regijom, etnicitetom ili društveno-ekonomskom skupinom. Amerikanci koji su visokoobrazovani ili u većini formalnih konteksta najviše prihvaćaju američke značajke, a regionalni akcenti s najrazvijenijim američkim značajkama uključuju Sjevernu Midland, Zapadnu Novu Englesku. i zapadni naglasci. Tipična opća američka obilježja uključuju rhoticity u engleskom jeziku, spajanje, merry merger, i pre-nazalni "kratki "a" tensing.[note 1]

Ostale vrste[uredi VE | uredi]

Iako više nisu specifične za određenu regiju,[28] Afroamerički narodni engleski, koji ostaje izvorna raznolikost većine radne i srednje klase Afroamerički, ima bliske veze s južnim dijalektima i uvelike je utjecao na svakodnevni govor mnogih Amerikanaca, uključujući hip hop culture. Hispanic i Latinoamerikanci također su razvili različite jezike engleskog jezika. Najpoznatije latino engleskinje su Chicano English, koje se govore na Zapadu i Srednjem Zapadu, i New York Latino English, koje se govori u metropolitanskom području New Yorka. Osim toga, etničke vrste kao što su Yeshiva English i "Yinglish" govore neki američki Židovi, Cajun Vernacular English neki Cajun] u južnoj Louisiani, Pennsylvania nizozemski engleski od nekih nizozemskih Pensilvanija u Pennsylvaniji i Srednjem zapadu i američkih indijanskih engleskih su dokumentirani među različitim indijanskim plemenima. Otočna država Havaji, premda prvenstveno engleskog govornog područja, također je dom za kreolski jezik poznat kao Hawaiian Pidgin, a neki stanovnici Havaja govore engleski s naglaskom na Pidginski utjecaj.

Fonologija[uredi VE | uredi]

Script error: No such module "Labelled list hatnote".

U usporedbi s engleski kao što se govori u Engleskoj, sjevernoamerički engleski,[29] je više homogen, a svaki sjevernoamerički naglasak koji pokazuje većinu najčešćih fonoloških značajki poznat je kao "General American". Ovo poglavlje uglavnom se odnosi na takve široko rasprostranjene ili uobičajene značajke izgovora koje karakteriziraju američki engleski.Studije o povijesnoj upotrebi engleskog jezika u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji sugeriraju da govorni američki engleski nije jednostavno odstupio od britanskog engleskog razdoblja, već je zadržao određene sadašnje arhaične značajke koje je britanski engleski izgubio.[30] Jedna od njih je uobraženost uobičajena u većini američkih naglasaka, jer je u 17. stoljeću, kada je engleski bio doveden u Ameriku, većina engleskih jezika u Engleskoj također bila rijetka. Očuvanje rhoticity je dodatno podržan od strane utjecaja Hiberno-engleski, West Country engleski i škotski engleski.[31] U većini varijanti sjevernoameričkog engleskog, zvuk koji odgovara slovu Predložak:Angbr je postalveolarni aproksimacija }] radije nego trill ili tap (kao što se često čuje, na primjer, u engleskim akcentima Škotske ili Indije). Jedinstvena varijanta aproksimacijskog zvuka snopa jezika r također je povezana sa Sjedinjenim Državama i čini se osobito vidljivim na Srednjem zapadu i Jugu.[32]

The red dots show every U.S. metropolitan area where over 50% non-rhotic speech has been documented among some of that area's local white speakers. Non-rhotic speech may be heard from black speakers throughout the whole country.[33]

Tradicionalno, "istočna obala" obuhvaća tri ili četiri glavna jezično različita područja, od kojih svaka posjeduje engleske sorte koje se razlikuju jedna od druge, kao i prilično interno raznovrsne: New England, New York metropolitansko područje , Srednjeatlantske države (centriranje u Philadelphiji i Baltimoreu) i južne Sjedinjene Države. Jedini tradicionalni r - 'ispuštanju (ili ne-rhotic) regionalni naglasci američkog engleskog jezika svi se govore duž Atlantske obale i dijelova obale Zaljeva (osobito još uvijek u Louisiani), jer ta su područja bila u bliskom povijesnom kontaktu s Engleskom i oponašala prestižne sorte "r" - odlazeći iz Londona (značajka koja je sada rasprostranjena u većem dijelu Engleske) u vrijeme kada su se mijenjali.[34] Danas je ne-ricitičnost ograničena u SAD-u na akcente east New England, Engleski|New York City, stariji govornici stariji južnoamerički engleski bivša plantaža Jug, i afričko-američki narodni engleski (iako klaster konsonanata samoglasnika pronađen u "pticama", "radu", "povrijedi", "učenju", itd. obično zadržava svoj r izgovor, čak iu ovim ne-rhotičnim naglascima). Osim ovih nekoliko varijanti, američki naglasci su rhotic, izgovarajući svaki primjer Predložak:Angbr zvuka.

Mnogi britanski naglasci evoluirali su na druge načine u usporedbi s kojima je američki opći engleski ostao relativno više konzervativan, na primjer, što se tiče tipičnih južno britanskih obilježja trap-bath split, prednja strana Predložak:IPAc-en i H-droping, od kojih nijedan nije tipičan američki naglasak. Inovacija / t / glottaling, koja se događa prije suglasnika (uključujući silabicu coronal nosni suglasnik, kao u riječi gumb ili saten ) i riječ-konačno u General American, dodatno se pojavljuje varijabilno između samoglasnika u britanskom engleskom jeziku. S druge strane, General American je inovativniji od engleskih narječja, ili engleskog, drugdje u svijetu, na brojne načine:

Strut samoglasnik, a ne puno ili misao samoglasnik, koristi se u funkcijskim riječima bio je, od, od, što, svatko, nitko, netko, bilo tko , i, za neke govornike, zato i žele , kada su pod stresom.[38][39][40][41]

  • Samoglasnici na engleskom jeziku mijenjaju se prije povijesnih spajanja vokala prije intervokalne / ɹ /: Mary – marry – merry, ozbiljno-Sirius, i [[vokal na engleskom jeziku se mijenja prije povijesnog spajanja] nalaze se u većini američkih engleskih dijalekata. Međutim, iznimke postoje prvenstveno duž istočne obale.
    • Amerikanci se malo razlikuju u izgovoru R-obojeni vokali - kao što su oni u / ɛəɹ / i / ɪəɹ / - ponekad monoftongiranje prema [ɛɹ] i [ɪɹ] ili tenzing prema [eɪɹ] i [i (ə)] ] respektivno, uzrokujući izgovore kao [peɪɹ] za par / kruška i [piəɹ] za peer / pier ”.[42] Također, / jʊər / se često svodi na [jɚ], tako da se lijek , čisti i zreli mogu završiti s zvuk [ɚ], tako rimuje sa zamagliti i gospodine . Riječ sigurna također je dio ovog skupa rime kao što se obično izgovara [ʃɚ].* ispuštanje / j / mnogo je opsežnije nego u većini Engleske. U većini sjevernoameričkih naglasaka, / j / je odbačen nakon svih alveolarnih i interdentalnih suglasnika (tj. Svugdje osim nakon / p /, / b /, / f /, / h / , / k /, i / m /) tako da se novi, vojvoda, utorak, pretpostavlja izgovara [nu], [duk], tuzdeɪ], [pɹɪˈzum].
  • / æ / tensing u okruženjima koja se uvelike razlikuju od naglaska do naglaska. Kod većine američkih govornika, za koje fonem / æ / djeluje pod neprekidnim sustavom, / æ / ima i vrijeme i slab allophone (s vrstom "kontinuuma" mogućih zvukova između tih dviju krajnosti, a ne konačnog razdvajanja). U ovim akcentima, / æ / je u cjelini ostvaren prije nazalnog zaustavljanja s kao napetijeg (približno [eə̯]), dok su druga okruženja slabija (otprilike standardna [æ]); na primjer, zabilježite samoglasni zvuk u [mæs] za masu , ali [meə̯n] za čovjek )). U nekim američkim akcentima, posebice onima iz Baltimore, Philadelphia i New York City, [æ] i [eə̯] su potpuno odvojeni (ili "split") fonemi, na primjer, u planetu [pɫænɪ̈t̚] nasuprot planu [pɫeənɪ̈t̚]. To se često naziva sustav srednjeg Atlantika split - . Imajte na umu da se ovi samoglasnici kreću u suprotnom smjeru u ustima u usporedbi s britanskim "širokim A"; ovaj fenomen je zabilježen kao povezan s sve rijetkijim fenomenom starijih govornika istočnog područja New England (Boston) za koje se / æ / mijenja na / ɑ / prije sam ili kada mu prethodi homorganic nazal. Za potrebe donjeg grafikona, [eə] predstavlja vrlo napeti samoglasnik, [ɛə] pomalo napeti (ili srednji) samoglasnik, i [æ]} } ne-napeti (ili slab) vokal, a simbol "~" predstavlja kontinuirani sustav u kojem se samoglasnik može varirati između dva izgovora.

Predložak:/æ/ tensing in North American English

  • Lupkanje intervokalnih / t / i / d / do alveolarne slavine [ɾ] prije bezglavih samoglasnika (kao u "bu tter ' [ˈbʌɾəɹ], "party" [ˈpɑɹɾi]) i silabički / l / ("bo ttle ' [ˈbɑɾəɫ]), kao i na kraju riječi ili morfeme prije bilo kojeg samoglasnika ("what' 'else" [wʌˈɾɛɫs]} }, "što" "(" IPA ). Stoga, za većinu zvučnika, parovi kao što su ljestvica / posljednji, metal / medalja i premaz / kodiranje izgovaraju se jednako, osim s naglaskom na / aɪ / (vidi dolje ).
  • Kanadsko podizanje od / aɪ /: mnogi govornici dijele zvuk / aɪ / na temelju njegove prisutnosti prije ili bezglasnog ili glasovnog suglasnika, tako da u piscu izgovara se [ʌɪ] ali se u jahaču izgovara [äɪ] (jer je [t] bezglasni suglasnik dok { Izražava se {IPA ). To je oblik kanadskog podizanja, ali, za razliku od ekstremnijih oblika tog procesa, ne utječe na / aʊ /. U mnogim područjima i idiolektima, razlika između onoga što je drugdje postala homofonima kroz ovaj proces održava se produženjem vokala u vokalu koji je prethodio ranije izraženom suglasniku, "npr.", [ˈɹʌɪɾɚ] za "pisca" kao nasuprot [ɪɾɚäɪɾɚ] za "jahača".
    • Mnogi govornici u Engleski | Sjever, Sjevernoamerički engleski i Philadelphia dijalekatska područja podižu / aɪ / prije glasa i suglasnici u određenim riječima, osobito [d], [g] i [n]. Dakle, riječi poput sitnog , paukova , jabukovača , tigra , dinosaura , cyber , pored , idle (ali ponekad ne idol ), a vatra može sadržavati povišenu jezgru. Korištenje [ʌɪ] umjesto [aɪ] u takvim riječima je nepredvidivo samo iz fonetskog okruženja, iako to možda ima veze s njihovom akustičkom sličnošću s drugim riječima koje ne sadrže [ʌɪ] pred bezglasnim suglasnikom, prema tradicionalnom kanadskom sustavu podizanja. Stoga su neki istraživači tvrdili da je u tim dijalektima postojala fonemska podjela; distribucija ta dva zvuka postaje sve nepredvidljivija među mlađim govornicima.[43]
  • L-velarizacija: Engleska tipična razlika između "jasnog L" (tj. [l]) i "tamnog L" (tj. {IPA | [ɫ]}} ili ponekad čak i [ʟ]) mnogo je manje vidljiv u gotovo svim dijalektima američkog engleskog; često je potpuno odsutan.[44] Umjesto toga, većina američkih govornika izgovara sve "L" zvukove s tendencijom da budu "tamni", što znači s nekim stupnjem [velarizacije].[45] Jedine zamjetne iznimke su u nekim američkim sortama pod utjecajem Španjolske (kao što je latinoamerički jezik na istočnoj obali, koje obično pokazuju jasnu "L" u [[syllable onset]) s); u New York City English, gdje je / l / jasan u prevocalnim pozicijama;[46] i stariji, umrtvljeni južni govor u SAD-u, gdje je "L" jasan u intervokalnom okruženju između prednjeg samoglasnika.[47]
  • I intervokalni / nt / i / n / obično se mogu realizirati kao [ɾ̃] ili jednostavno [n], čineći zimski i pobjednički homofoni u brzom ili nepažljivom govoru.* Samoglasnik / ɪ / u neusaglašenim slogovima obično se stapa s / ə / ( slabim vokalom , tako da se efekt izgovara kao utjecati .

Neka spajanja pronađena u većini varijanti američkog i britanskog engleskog uključuju:* Horse – hoarse merger, čineći samoglasnike / ɔ / i / o / prije 'r' homofona, s homofonskim parovima poput konja / promuklog, korpusa / jezgra, za / četiri, jutro / žalost, rat / nos, itd. homophonei.

  • Wine-whine združenje, izrada parova kao što su vino / cviljenje, mokro / oštri, Wales / kitovi, odjeća / gdje, itd. Homophone s, u većini slučajeva eliminira / ʍ /, bezglasni labiovelar frikativ. Mnoge starije sorte južnog i zapadnoameričkog engleskog još uvijek drže ove razlike, ali se čini da se spajanje širi.

Rječnik[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: American English vocabulary
Proces sklapanja novih leksičkih predmeta počeo je čim su britansko-američki kolonisti koji su govorili engleski počeli posuđivati imena za nepoznatu floru, faunu i topografiju s Native American languages.[48] Primjeri takvih imena su opossum, rakun, squash , los (od Algonquian),[48] wigwam, i moccasin. Jezici drugih kolonizirajućih nacija također su pridonijeli američkom rječniku; na primjer, kolačić, iz Nizozemski; vrtić iz njemački,[49] nasip iz francuski; i rodeo iz španjolskog.[50][51][52][53] Značajke krajolika često su posuđene riječi iz francuskog ili španjolskog, a riječ wikt: kukuruz kukuruz , koja se u Engleskoj koristi za označavanje pšenice (ili bilo koje žitarice), došla je da označi biljku kukuruza , najvažniji usjev u SAD-u

Većina doprinosa meksički španjolski došla je nakon rata 1812, s otvaranjem Zapada, poput ranč (sada uobičajena kuća ranča) , Novi oblici stanovanja stvorili su nove pojmove (puno zemljišno zemljište, rivu i vrste domova poput brvnara ', adobe' 'u 18 stoljeću; stan, Wikt: baraka u 19. stoljeću; projekt, kondominij, gradska kuća, mobilna kućica u 20 stoljeću; i njihovi dijelovi (kolovoz, povjetarac, dvorište) . [nedostaje izvor] Industrija i materijalne inovacije od 19. stoljeća nadalje daju posebne nove riječi, fraze, i idiomi kroz željeznicu ing (vidi dalje u terminologija terminala) i prometna terminologija, u rasponu od vrsta cesta ( prljavih cesta , autocesta ) na infrastrukturu (parkiralište, nadvožnjak, područje za odmor), za automobilsku terminologiju koja je često standardna na engleskom jeziku na međunarodnoj razini.[54] Već postojeće engleske riječi - kao što su store, shop, lumber - doživjele su promjene u značenju; drugi su ostali u SAD-u dok su se mijenjali u Britaniji. Iz svijeta poslovanja i financija došli su novi pojmovi ( spajanje, smanjivanje, donja crta ), iz terminologije sporta i kockanja došlo je, posebni žargon na stranu, zajednički svakodnevni američki idiomi, uključujući [[idiome na engleskom jeziku izvedene iz bejzbola] mnogih idioma vezanih uz baseball]]. Imena nekih američkih izuma ostala su uglavnom ograničena na Sjevernu Ameriku ( lift, benzin ) kao i određeni automobilski izrazi ( kamion , (auto)|prtljažnik]] ). Novi inozemni zajmovi došli su s europskim imigracijama iz 19 i početkom 20 stoljeća u SAD .; posebice, iz jidiš (chutzpah, schmooze ) i njemački ( hamburger, weiner ).[55][56] Velik broj engleskih kolokvijalizama iz različitih razdoblja su američki porijekla; neki su izgubili američki okus (od OK i cool do nerd i 24/7), drugi nemaju (imaju lijep dan, zasigurno);[57][58] mnogi su sada izrazito staromodni (uzburkani, groovy). Neke engleske riječi sada u općoj upotrebi, kao što su otmica, disk džokej, pojačanje, buldože i jazz, nastao kao američki sleng.

Američki engleski uvijek je pokazivao izrazitu tendenciju koristiti imenice kao glagole.[59] Primjeri imenica koje su sada također glagoli su intervju, zastupnik, vakuum, lobby, pritisak, stražnji kraj, prijelaz, značajka, profil, koplje, poletni ugao, izlog, loša usta, odmor, glavni, ' ' i mnogi drugi. Spojevi skovan u SAD-u su, na primjer, foothill, klizište (u svakom smislu), backdrop, tinejdžer, brainstorming, bandwagon, autostop, malo vrijeme i veliki broj drugih. Neki su eufemistički (ljudski resursi, afirmativna akcija, popravna ustanova). Mnoge složene imenice imaju kombinaciju glagola i prijedloga: zaustavljanje, postavljanje, isprobavanje, spin-off, shootout, zadržavanje, skrivanje, povratak, makeover, i još mnogo toga. Neki prijedložni i frazalni glagoli su zapravo američkog podrijetla ( pobjedi, zadrži, povuci / isključi / spusti / naprijed, licem prema i mnogim drugima). [60]

Završnice imenica kao što su -e (umirovljenik), (pekara ), -ster (gangster) i -cian (kozmetičar) također su posebno produktivne u SAD-u.[59] Nekoliko glagola koji završavaju u '-ize' 'su u SAD-u; na primjer, fetishize, prioritize, burglarize, accessorize, weatherize, itd; i tako su neke povratne formacije s (lociranje, fino podešavanje, kustos, darovanje, emotiranje, tapetiranje i oduševljenje . Među sintaktičkim konstrukcijama koje su nastale su izvan, na čelu ' Amerikanci, nastali promjenom nekih postojećih riječi, osobito su dosadni, lažni, razmetljivi, prijatelji, sundae, skeeter, sashay i kitty-corner. "Pridjevi koji su se pojavili u SAD-u su, primjerice," dugotrajni, zapovjednički, ​​slatki i cutesy, punk (u svakom smislu), ljepljivi (od vrijeme), kroz (kao u 'završenom'), i mnogi kolokvijalni oblici kao što su peppy ili wacky .

Brojne riječi i značenja koja potječu iz srednjeg engleskog ili [ranog modernog engleskog]] i koja su se svakodnevno koristila u Sjedinjenim Državama, od tada su nestala u većini vrsta britanskog engleskog; neki od njih imaju srodne u nizinske Škotske. Pojmovi kao što su jesen ( jesen ), pipa ( taknite ), [pelena]] ( pelena ), [[slatkiši] ( slatkiši ), tava za pečenje , naočale , i obavezno su često smatra se amerikanizmom. Pad , na primjer, došao je da označi sezonu u Engleskoj u 16. stoljeću, kontrakcija srednjih engleskih izraza poput "pada lista" i "pada godine".[61] Gotten (prošli particip get ) često se smatra uglavnom amerikanizmom.[62] Druge riječi i značenja vraćeni su u Britaniju iz SAD-a, osobito u drugoj polovici 20. stoljeća; to uključuje zaposliti (zaposliti), valjda (slavno kritiziralo HW Fowler), [[prtljaga] , pogodak (mjesto ), a prilozi pretjerano i trenutno ("trenutno"). Neke od njih, na primjer, ključ za majmune i koš za smeće , potječu iz Britanije 19. stoljeća. Pridjevi ludi što znači 'ljuti', pametni znači inteligentni i bolesni što znači 'bolestan' također su češći u američkom (i irskom) engleskom nego britanskom engleskom.[63][64][65]

Lingvist Bert Vaux izradio je anketu, dovršenu 2003 godine, koja je ispitivala govornike engleskog jezika diljem Sjedinjenih Država o njihovim specifičnim svakodnevnim izborima riječi, nadajući se identificiranju regionalizama.[66] Studija je pokazala da većina Amerikanaca preferira izraz sub za dugi sendvič, soda (ali pop u regiji Velikih jezera i generički koks na jugu) za slatko i pjenušavost,[67] ti ili vi za množinu od vi (ali y'all na jugu), tenisice za atletske cipele (ali često tenisice izvan sjeveroistoka), i košarica za kupnju za kolica koja se koriste za prijevoz robe u supermarketu.

Razlike između britanskog i američkog engleskog jezika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Comparison of American and British English
Predložak:American and British English differences Američki engleski i britanski engleski (BrE) često se razlikuju na razini fonologije, fonetike, vokabulara i, u mnogo manjoj mjeri, gramatike i pravopisa. Prvi veliki američki rječnik, "Američki rječnik engleskog jezika", poznat kao Webster's Dictionary, napisao je Noah Webster 1828, kodificirajući nekoliko tih načina pisanja.

Razlike u gramatici su relativno male i obično ne utječu na međusobnu razumljivost; to uključuje: različitu uporabu nekih pomoćnih glagola s; formalni (radije nego zamišljeni) sporazum s kolektivnom imenicom; različite preferencije za prošle oblike nekoliko glagola (na primjer, AmE / BrE: naučene / naučene , spaljene / spaljene , snuck / sneaked golubica / ronila ) iako se navodno "britanski" oblici mogu ponekad vidjeti iu američkom engleskom pismu; različiti prijedlozi i prilozi u određenim kontekstima (na primjer, AmE u školi, BrE u školi <! - kada to znači 'biti student' ->); i koristi li se određeni članak, u vrlo malom broju slučajeva (AmE u bolnicu , BrE u bolnicu , međutim, suprotno, AmE glumica Elizabeth Taylor , glumica BrE Elizabeth Taylor ). Te su razlike često stvar relativnih preferencija, a ne apsolutnih pravila; a većina nije stabilna, jer dvije vrste stalno utječu jedna na drugu,[68] i Američki Engleski nije standardizirani skup dijalekata.

Razlike u pravopisima također su manje značajne. Glavne razlike su u tome što Američki engleski obično koristi pravopis, kao što je okus za britanski okus , vlakna za britanski vlakna , obrana za obranu , 'analizirati' 'za' 'analizirati' ',' 'licencu' 'za' 'licencu' ',' 'katalog' 'za' 'katalog' 'i' 'putovati' 'za' 'putovanje' '. Noah Webster popularizirao je takve načine pisanja u Americi, ali nije ih izmislio. Umjesto toga, "on je odabrao već postojeće mogućnosti [...] na temelju jednostavnosti, analogije ili etimologije".[69] Druge razlike proizlaze iz frankofilskih okusa 19 stoljeća Victorian era Britanije (na primjer, preferirali su program za program , manevar za manevar ',' 'check' 'za' 'check' ', itd.).[70] AmE gotovo uvijek koristi -iz u riječima poput realiziraj . BrE preferira -ise , ali povremeno koristi -iz (vidi Oxford pravopis).

Postoji nekoliko razlika u pravilima interpunkcije. Britanski engleski je tolerantniji od izrečenih rečenica, nazvanih "zarezima" u Američkom engleskom jeziku, a Američki engleski zahtijeva da se razdoblja i zareze stavljaju u zatvorene navodnike čak iu slučajevima kada bi ih britanska pravila postavila van. Američki engleski također favorizira dvostruki navodnik iznad jednog.[71]

AmE sometimes favors words that are morphologically more complex, whereas BrE uses clipped forms, such as AmE transportation and BrE transport or where the British form is a back-formation, such as AmE burglarize and BrE burgle (from burglar). However, while individuals usually use one or the other, both forms will be widely understood and mostly used alongside each other within the two systems.

British English also differs from American English in that "schedule" can be pronounced with either [sk] or [ʃ].[72]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Dialects are considered "rhotic" if they pronounce the r sound in all historical environments, without ever "dropping" this sound. The father–bother merger is the pronunciation of the unrounded Predložak:IPAc-en vowel variant (as in cot, lot, bother, etc.) the same as the Predložak:IPAc-en vowel (as in spa, haha, Ma), causing words like con and Kahn and like sob and Saab to sound identical, with the vowel usually realized in the back or middle of the mouth as [ɑ~ä]. Finally, most of the U.S. participates in a continuous nasal system of the "short a" vowel (in cat, trap, bath, etc.), causing /æ/ to be pronounced with the tongue raised and with a glide quality (typically sounding like [ɛə]) particularly when before a nasal consonant; thus, mad is [mæd], but man is more like [mɛən].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. en-US is the language code for U.S. English, as defined by ISO standards (see ISO 639-1 and ISO 3166-1 alpha-2) and Internet standards (see IETF language tag).
  2. Plichta, Bartlomiej, and Dennis R. Preston (2005). "The /ay/s Have It: The Perception of /ay/ as a North-South Stereotype in the United States English." Acta Linguistica Hafniensia 37.1: 107-130.
  3. Zentella, A. C. (1982). Spanish and English in contact in the United States: The Puerto Rican experience. Word, 33(1-2), 41.
  4. Crystal, David (1997). English as a Global Language, Cambridge: Cambridge University Press ISBN 0-521-53032-6
  5. Crawford, James (1. veljače 2012.). Language Legislation in the U.S.A.. languagepolicy.net pristupljeno 29. svibnja 2013.
  6. U.S. English Efforts Lead West Virginia to Become 32nd State to Recognize English as Official Language. us-english.org Arhivirano s izvorne stranice 1. travnja 2016., pristupljeno 13. svibnja 2016.
  7. 48 U.S. Code § 864 - Appeals, certiorari, removal of causes, etc.; use of English language | LII / Legal Information Institute. Law.cornell.edu pristupljeno 1. lipnja 2015.
  8. Kortmann, Bernd; Schneider, Edgar W., eds. (2004), A Handbook of Varieties of English, Berlin/New York: Mouton de Gruyter, pp. 262–263, ISBN 9783110175325, https://books.google.com/books?id=mtd3a-56ysUC 
  9. Labov, William (2010). "Chapter 1".The Politics of Language Change: Dialect Divergence in America. The University of Virginia Press. Pre-publication draft. p. 55.
  10. Labov, William (2012). Dialect diversity in America: The politics of language change. University of Virginia Press. pp. 1-2.
  11. Kortmann, Bernd; Schneider, Edgar W., eds. (2004), A Handbook of Varieties of English, Berlin/New York: Mouton de Gruyter, p. 262, ISBN 9783110175325, https://books.google.com/books?id=mtd3a-56ysUC 
  12. Do You Speak American: What Lies Ahead. PBS pristupljeno 15. kolovoza 2007.
  13. Labov, William. 2012. Dialect diversity in America: the politics of language change. Charlottesville: University of Virginia Press.
  14. Predložak:Harvcoltxt
  15. Predložak:Harvcoltxt
  16. Predložak:Harvcoltxt
  17. Vorhees, Mara (2009). Boston. Con Pianta. Ediz. Inglese, Lonely Planet ISBN 978-1-74179-178-5
  18. Predložak:Harvcoltxt
  19. Predložak:Harvcoltxt
  20. "Ovaj fonemski i fonetski raspored niskih vokala čini Rhode Island sličnijim New Yorku nego ostatku Nove Engleske “.Predložak:Harvcoltxt
  21. Predložak:Harvcoltxt
  22. Predložak:Harvcoltxt
  23. Predložak:Harvcoltxt
  24. Hayes, 2013, p. 51.
  25. Hayes, 2013, p. vi, 39.
  26. Predložak:Harvcoltxt
  27. Labov, William (2010). The Politics of Language Change: Dialect Divergence in America. The University of Virginia Press. Pre-publication draft. p. 53-4.
  28. Cf. Trudgill, p.42.
  29. North American English (Trudgill, p. 2) is a collective term used for the varieties of the English language that are spoken in both the United States and Canada.
  30. What Is the Difference between Theater and Theatre?. Wisegeek.org (15. svibnja 2015.) pristupljeno 1. lipnja 2015.
  31. "Early Mainland Residues in Southern Hiberno-English" 20 pristupljeno 29. svibnja 2013.
  32. A Handbook of Varieties of English, Bernd Kortmann & Edgar W. Schneider, Walter de Gruyter, 2004, p. 317.
  33. Labov, p. 48.
  34. Trudgill, pp. 46–47.
  35. Wells, John C. (1982). Accents of English, str. 136–37, 203–6, 234, 245–47, 339–40, 400, 419, 443, 576., Cambridge: Cambridge University Press “0-521-22919-7 (vol. 1), Predložak:ISBN (vol. 2), Predložak:ISBN (vol. 3)” ISBN 0-521-22919-7
  36. Predložak:Harvcoltxt
  37. Predložak:Harvcoltxt
  38. According to Merriam-Webster Collegiate Dictionary, Eleventh Edition.
  39. Want: meaning and definitions. Dictionary.infoplease.com pristupljeno 29. svibnja 2013.
  40. want. The American Heritage® Dictionary of the English Language: Fourth Edition. 2000.. Bartleby.com Arhivirano s izvorne stranice 9. siječnja 2008., pristupljeno 29. svibnja 2013.
  41. Want – Definition and More from the Free Merriam-Webster Dictionary. M-w.com pristupljeno 29. svibnja 2013.
  42. J. C. Wells. Accents of English, str. 481–482, Cambridge University Press
  43. Freuhwald, Josef T. (11. studenoga 2007.). The Spread of Raising: Opacity, lexicalization, and diffusion. University of Pennsylvania pristupljeno 21. rujna 2016.
  44. (2009) "general+american"+"velarized" Language Talent and Brain Activity: Trends in Applied Linguistics, Walter de Gruyter GmbH
  45. Predložak:Harvcoltxt
  46. (8. travnja 1982.) Accents of English: Vowel 3: Beyond the British Isles, Cambridge University Press
  47. A Handbook of Varieties of English, Bernd Kortmann & Edgar W. Schneider, Walter de Gruyter, 2004, p. 319.
  48. 48,0 48,1 Principles of English etymology: The native element - Walter William Skeat, Books.google.com pristupljeno 1. lipnja 2015.
  49. You Already Know Some German Words! pristupljeno 9. siječnja 2017.
  50. "The history of Mexican folk foodways of South Texas: Street vendors, o" by Mario Montano. Repository.upenn.edu (1. siječnja 1992.) pristupljeno 1. lipnja 2015.
  51. What's in a Word?: Etymological Gossip about Some Interesting English Words - Robert M. Gorrell, Books.google.com pristupljeno 1. lipnja 2015.
  52. The Pocket Gophers of the United States - Vernon Bailey, Books.google.com pristupljeno 1. lipnja 2015.
  53. The American Language: A Preliminary Inquiry Into the Development of English ... - H. L. Mencken, Books.google.com pristupljeno 1. lipnja 2015.
  54. Neke od njih sada se uglavnom nalaze, ili su bile produktivnije, izvan SAD-a. na primjer, skok, 'za vožnju pored prometnog signala'; "blok" "što znači" zgrada "i" centar "," središnja točka u gradu "ili" glavno područje za određenu aktivnost " (cf. Oxford English Dictionary).
  55. The Maven's Word of the Day: gesundheit. Random House pristupljeno 29. svibnja 2013.
  56. [Peter Trudgill | Trudgill, Peter]] (2004.). Formacija novog dijalekta: neizbježnost kolonijalnog engleskog .
  57. Definition of day noun from the Oxford Advanced Learner's Dictionary. Oup.com pristupljeno 29. svibnja 2013.
  58. Definition of sure adjective from the Oxford Advanced Learner's Dictionary. Oup.com pristupljeno 29. svibnja 2013.
  59. 59,0 59,1 Trudgill, p. 69.
  60. britanski autor George Orwell (u Engleskom narodu , 1947, citiranom u OED sv izgubiti 'kritizirao je navodnu "američku tendenciju" da "optereti svaki glagol prijedlogom koji ništa ne dodaje njegovom značenju (" pobijedi ", izgubiti , lice do , itd.) .
  61. Predložak:OEtymD
  62. A Handbook of Varieties of English, Bernd Kortmann & Edgar W. Schneider, Walter de Gruyter, 2004, p. 115.
  63. angry. Oxford Advanced Learner's Dictionary Arhivirano s izvorne stranice 9. ožujka 2013., pristupljeno 29. svibnja 2013.
  64. intelligent. Oxford Advanced Learner's Dictionary Arhivirano s izvorne stranice 9. ožujka 2013., pristupljeno 29. svibnja 2013.
  65. Definition of ill adjective from the Oxford Advanced Learner's Dictionary. Oald8.oxfordlearnersdictionaries.com pristupljeno 29. svibnja 2013.
  66. Vaux, Bert and Scott Golder. 2003. The Harvard Dialect Survey Script error: No such module "webarchive".. Cambridge, MA: Harvard University Linguistics Department.
  67. Katz, Joshua (2013). "Beyond 'Soda, Pop, or Coke.' North Carolina State University.
  68. Algeo, John (2006). British or American English?. Cambridge: Cambridge University Press. Predložak:ISBN.
  69. Algeo, John. "The Effects of the Revolution on Language", in A Companion to the American Revolution. John Wiley & Sons, 2008. p.599
  70. Peters, Pam (2004). The Cambridge Guide to English Usage. Cambridge: Cambridge University Press. Predložak:ISBN, pp. 34 and 511.
  71. Punctuating Around Quotation Marks (blog). Style Guide of the American Psychological Association (2011) pristupljeno 21. ožujka 2015.
  72. Jones, Daniel (1991). English Pronouncing Dictionary, Cambridge University Press ISBN 9780521425865

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Daljnje čitanje[uredi VE | uredi]

Povijest američkog engleskog jezika
  • Bailey, Richard W. (2004). "American English: Its origins and history". In E. Finegan & J. R. Rickford (Eds.), Language in the USA: Themes for the twenty-first century (pp. 3–17). Cambridge: Cambridge University Press.
  • Finegan, Edward. (2006). "English in North America". In R. Hogg & D. Denison (Eds.), A history of the English language (pp. 384–419). Cambridge: Cambridge University Press.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Predložak:Wiktionary Predložak:NIE Poster Predložak:Wikiversity

Predložak:Languages of the United States

Predložak:Authority control