Prijeđi na sadržaj

Anathon Aall

Izvor: Wikipedija

Anathon August Fredrik Aall (Nesseby, 15. kolovoza 1867.Oslo, 9. siječnja 1943.), norveški filozof i psiholog.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Radio je kao profesor na Sveučilištu u Oslu. Skeptik kad je riječ o jedinstvu duha i materije, a njegova djela se uvelike oslanjaju na jedinstven nordijski svjetonazor, te na klasični europski idealizam.

Filozofijski nazor

[uredi | uredi kôd]

Sam naziva svoj filozofijski nazor pluralno-realističkim. Premda kod mnogih problema polazi iz kruga empirijske, eksperimentalne psihologije, ipak oštro luči vrijednost naučno-tehničkih ispitivanja iskustvenih činjenica od problematike, što se nadaje s obzirom na odnos svijesti i fizičke stvarnosti. Po Aalu se fiziološkim kategorijama ne može protumačiti psihičnost; isto tako ne da se mehanističkim pojmovima razumjeti cijela zazbiljnost. Jedinstvo duše i tijela, duha i materije je samo funkcionalno. Načini bitka su mnogovrsni i samosvojni, pa se zato svijet može shvatiti samo u pluralističkom aspektu.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • "Der Logos" (2. sveska 1896. – 1899.),
  • "Macht und Pficht" (1902.),
  • "H. Ibsen als Dichter und Denker" (1906.),
  • "Povijest antikne i srednjovjekovne filozofije" (1923.).

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Die Philosophie der Gegenwart in Selbstdarstellungen, Leipzig, 1924.

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.


Članak Anathon Aall koji govori o filozofu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.