Vidi kôd stranice Aneksija

'''Aneksija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''annexio'': spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja. Naziv se ponekada rabi i prilikom stjecanja područja bez sile, na temelju međunarodnih ugovora.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2695 Aneksija] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 20. svibnja 2018.</ref>

== Vrste ankesija ==

* Aneksija je česta pojava u povijesti kao posljedica ratova ili prijetnji ratom. Anektirati se mogu cijele države ili njezini dijelovi. 
* Aneksija se može izvršiti u sporazumu s ranijim [[Suverenitet|suverenom]], odnosno protiv njegove volje. Djeluje bez obzira da treće države priznaju ankesiju. 
*Slučaj prikrivene aneksije nastupa kad stari suveren formalno zadržava prava, a teritorij prelazi pod stvarnu vlast države koja je sprovodi. To se često događalo za vrijeme ekspanzije kolonijalnih sila koje su autohtonim vladarima ostavljale samo nominalni suverenitet, a same preuzimale stvarnu vlast. Specifični primjer te vrste predstavlja [[Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine|ankesija Bosne i Hercegovine]] [[1878.]], koja je otvoreno izvršena tek [[1908.]] Poznati su i drugi oblici prikrivene aneksije: [[Slobodna Država Kongo|Konga]] od [[Belgija|Belgije]] [[1885.]] [[Personalna unija|personalnom unijom]] ([[1908.]] otvoreno pripojen Belgiji). Koreje [[1905.]] od Japana u vidu protektorata koja je [[1910.]] otvoreno anektirana. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] prikrivena aneksija ostvaruje se stvaranjem marionetskih vlada na okupiranim područjima.[[Datoteka:Fascist occupation of yugoslavia.png|mini|351x351px|Okupacija i ankesija teritorija Kraljevine Jugoslavije nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 1941. godina]]

{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|+Vrste ankesija i primjeri
!
!Država/e anektor/i
!Anketirana država (pokrajina)
!Godina aneksije
|-
! rowspan="7" |Cijela država
|[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(1845–1846).svg|20x20px]] [[Sjedinjene Američke Države]]
|{{Z|TEX}} Republika Texas
|[[1846.]]
|-
| rowspan="2" |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Prussia_(1803-1892).svg|20x20px]] [[Kraljevina Pruska|Kraljevina Prusija]]
|[[Datoteka:Flag_of_Hanover_1837-1866.svg|20x20px]] Kraljevstvo Hannover
| rowspan="2" |[[1866.]]
|-
|Njemačke državice
|-
| rowspan="2" |{{Z|ITAK}} [[Kraljevina Italija]]
|[[Datoteka:Flag_of_Ethiopia_(1897-1936;_1941-1974).svg|20x20px]] [[Etiopsko Carstvo|Etiopsko Carstvo]]
|[[1936.]]
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Albania_(1934–1939).svg|20x20px]] Kraljevina Albanija
|[[1939.]]
|-
| rowspan="2" |{{Z+X|NNJE}}
|[[Datoteka:State_flag_of_Austria_(1934–1938).svg|20x20px]] Savezna Država Austrija
|[[1938.]]
|-
|{{Z+X|ČSSR}}
|[[1939.]]
|-
! rowspan="6" |Dijelovi države
|{{Z+X|NJEC}}
| rowspan="2" |[[Datoteka:Flag_of_France_(1794–1815,_1830–1958).svg|20x20px]] [[Elzas|Alsace]] & [[Lorena|Lorraine]]
|[[1871.]]
|-
|{{Z+X|NNJE}}
|[[1940.]]
|-
|{{Z+X|NNJE}}
| rowspan="4" |{{Z|K JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]]
| rowspan="4" |[[1941.]]
|-
|{{Z|ITAK}} [[Kraljevina Italija]]
|-
|{{Z|MAĐ1920}} [[Kraljevina Mađarska]] 
|-
|{{Z|BUG}} [[Bugarska|Kraljevina Bugarska]]
|-
! rowspan="3" |Prikrikrivena aneksija
|{{Z+X|A-U}}
|[[Datoteka:Flag_of_Independent_Bosnia_(1878).svg|20x20px]] [[Bosanski pašaluk|Bosanski vilajet]]
|[[1878.]]/[[1908.]]
|-
|{{Z|BEL}} [[Belgija|Kraljevina Belgija]]
|[[Datoteka:Flag of the Congo Free State.svg|20x20px]] [[Slobodna Država Kongo]]
|[[1885.]]/[[1908.]]
|-
|{{Z|JAP}} [[Japansko Carstvo]]
|[[Datoteka:Flag_of_Korea_(1899).svg|20x20px]] Korejsko Carstvo
|[[1905.]]/[[1910.]]
|}
== Razlika okupacije i aneksije ==
[[Datoteka:Deutsches Reich (1871-1918)-de.svg|lijevo|mini|221x221px|Teritorij Njemačkog Carstva do kraja Prvog Svjetskog rata]]
Za razliku od [[Okupacija|okupacije]] aneksija za posljedicu ima promjenu suverenosti nad anektiranom teritorijom. Okupirani teritorij dolazi pod stvarnu vlast okupatora, ali samo privremeno i bez promjene suverenosti. [[Saveznici|Zemlje pobjednice]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] su [[1945.]] godine potpuno pokorile i zaposjele Njemačku, ali njezin teritorij (izuzev [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]) nije anektirala niti jedna druga država članica te koalicije. Iako čitav teritorij jedne države bude okupiran za vrijeme rata, stara država ne nestaje, ako ranija vlada, uz pomoć Saveznika, nastavi rat. Primjer su Kraljevina Jugoslavija, [[Druga Poljska Republika|Poljska]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]], [[Nizozemska]] i dr. okupirane od [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Prema međunarodnom ratnom pravu okupirana država nije potpuno pokorena (''debellatio'') ako pripada ratnoj strani koja se još bori.

== Pravne posljedice ankesije ==
Aneksija ima dalekosežne pravne posljedice. Država koja je izvršila aneksiju proširuje svoj suverenitet nad pripojenom teritorijom, nasljeđuje imovinu, prava i obaveze ranijeg suverena. Stanovništvo pripojenog teritorija dobiva državljanstvo države kojoj je teritorij priključen, i time preuzima sve obaveze državljana, medu kojima su i vojna obveza. No, u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] se u skoro svim situacijama ostavljala mogućnost da se stanovnici slobodno izjasne za državljanstvo nove ili stare države, odnosno trećih država, tj. daje im se pravo ''opcije''. Zbog pravnih posljedica koje proizlaze iz aneksije, česta su nastojanja da se okupacija pretvori u aneksiju. Time se protupravno ukida privremenost okupacije i krši pravo stanovništva okupiranog teritorija, jer ga okupator podvrgava zakonima svoje zemlje. Da bi se spriječile takve zloupotrebe, Ženevske konvencije iz [[1949.]] propisuje da nikakva promjena u statusu okupiranog teritorija, pa prema tome ni pretvaranje okupacije u aneksiju, ne može smanjiti pravo na zaštitu koje je dano civilnom stanovništvu odredbama međunarodnog prava. [[Povelja Ujedinjenih naroda]] promovirala je pravo naroda na samoodređenje i obavezu članova UN-a da se suzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile, a time i od jednostranih akata protiv teritorijalne nepovredivosti ili političke nezavisnosti bilo koje države.

== Cesija teritorija ==
''Cesija'' je pravni postupak ustupanja teritorija jedne države drugoj, uz prethodni međusobni sporazum. To je dvostrani akt kojim se drugoj državi predaje neki teritorij nad kojom ona ima pravo da protegne svoj suverenitet. Na sporazumu se zasniva bitna razlika između aneksije i cesije (iako se i prva može oslanjati na ugovor, ali iznuđen kao prilikom aneksije Texasa ili Alsacea i Lorraine).

Do cesije može doći u miru ili u ratu. Može se ugovoriti uz naknadu ili bez naknade:

* Bez naknade ustupanje nastupa kao posljedica rata ili prijetnje ratom, kada se prinuda zaodijeva u formu dobrovoljnosti. To se zapravo može smatrati prikrivenim oblikom aneksije.
* Kada ustupanja nisu vezana za rat, vrše se, obično, uz naknadu, bilo u formi političkih protu ustupaka, kupoprodaje, stjecanja prava vjerovnika na zalog, ako država obveznica ne izvrši odredbe ugovora o zalogu u predviđenom roku, ili razmjene teritorija.

Kupoprodaja dijela državnog teritorija bila su kroz povijest česta kada je vladar neograničeno raspolagao teritorijem svoje države. No, na kupoprodaju teritorija nalazimo i u novije doba.

{| class="wikitable" style="text-align:center;"
!Država kupac
!Kupljeni teritorij
!Država prodavatelj
!Godina kupnje
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(1795-1818).svg|20x20px]] [[Sjedinjene Američke Države]]
|Louisiana
|[[Datoteka:Flag_of_France_(1794–1815,_1830–1958).svg|20x20px]] [[Prva Francuska Republika]]
|[[1803.]]
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(1867-1877).svg|20x20px]] Sjedinjene Američke Države
|[[Datoteka:Flag_of_the_Russian-American_Company.svg|20x20px]] Aljaska
|[[Datoteka:Flag_of_the_Russian_Empire_(black-yellow-white).svg|20x20px]] [[Rusko Carstvo]]
|[[1867.]]
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(1912-1959).svg|20x20px]] Sjedinjene Američke Države
|{{Z|DAN}} Danski Djevičanski otoci
|{{Z|DAN}} [[Danska|Kraljevina Danska]]
|[[1917.]]
|-
|{{Z+X|NJEC}}
|Karolinski & Marijanski otoci
|{{Z|ŠPA1785}} [[Španjolska|Kraljevina Španjolska]]
|[[1899.]]
|}
[[Datoteka:Free State of Fiume 1920-1924.png|mini|{{Obojani okvir|#ff8a34}} Područje Slobodne države Rijeke

{{Obojani okvir|#fcfd07}} Područje koje je pripojeno [[Rapalski ugovor|Rapallskim ugovorom]] iz [[1920.]] godine]]
Zamjena teritorije se, najčešće, dogovarala u kolonijalnim područjima. [[Britansko Carstvo|Engleska]] je [[1871.]] razmijenila s [[Nizozemsko kolonijalno carstvo|Nizozemskom]] [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] za [[Sumatra|Sumatru]], Rusija je 1875. ustupila Japanu [[Kurilski otoci|Kurilske otoke]] u zamjenu za Južni [[Sahalin]]. Bilo je primjera i razmjene teritorija matičnih država prilikom ispravki granica između susjeda. Tako je [[1923.]] Jugoslavija ustupila [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjskoj]] grad Jimbolia za neka sela u [[Banat]]u. Zbog nedovoljnog zaloga za miraz, norveški kralj je [[1469.]] ustupio Škotskoj otočja ''Orkney i Shetland'', dok je [[Republika Genova|Genova]] za neispunjeni zalog [[1768.]] ustupila Francuskoj [[Korzika|Korziku]].

Ponekad i vršenje ''prava međunarodne službenosti'' (služnost, ''sevituti'') može poslužiti kao prikriveni oblik cesije. Tako je Italija, poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ustupila Jugoslaviji luku Baroš u [[Sušak]]u na 99 godina uz minimalni simbolični zakup, dok je Jugoslavija vršila stvarni suverenitet na tom teritoriji. Taj slučaj se katkad navodi i kao oblik prikrivene aneksije, pri čemu se više vodi računa o pripajanju teritorija (rezultatu) nego o metodi tog pripajanja (ugovornost, makar se radilo i o simboličnom otkupu). Posle ugovora o cesiji, ako teritorij nije već okupiran, izvršava se primopredaja ustupljene teritorije. Treće države nemaju pravo zabraniti cesiju. Ako imaju izvesna prava po ranijim ugovorima, mogu je nepriznati, što nema nikakvih međunarodno-pravnih posljedica na sam akt.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ”Aneksija”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 146. – 147.
*W. Schätzel, ''Die Annexion im Völkerrecht'', 1921.
*W. Schätzel, ''Die Annexio im Völkerrecht'', Archiv des Völkerrechts, sv. II, 1949.
*C. O. Hyde, ''International Law, Chiefly as Interpreted and Applied by the United States'', I, 1945.
*И. Ф. Кожевинков, Соеетсхое tосударстео и право 1917-1947, Москва, 1948.
*В. И. Ленин, Декрет о мире, Сочинения, 26. t., Москва, 1949.
*Scheuner, ''Die Annexion im modernen Völkerrecht, Friedens-Warte'', sv. III, 1949.
*M. Bartoš, ''Međunarodno pravo'', I, Beograd, 1954.
*E. Castren, ''The present law of war and neutrality'', Helsingfors, 1954.
*J. Andrassy, ''Međunarodno pravo'', Zagreb, 1961.
*G. I. Tunkin, Droit International Public, Москва,1965.

[[Kategorija:Politička geografija]]
[[Kategorija:Država]]