Prijeđi na sadržaj

Ante Nadomir Tadić Šutra

Izvor: Wikipedija

Ante Nadomir Tadić Šutra (Ovrlja, Otok kod Sinja, 1963.) je hrvatski književnik i skladatelj, rodom iz Otoka. Od 5. kolovoza 1995. živi i djeluje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Piše pjesme i prozu. Umirovljeni je časnik Hrvatske vojske. Profesor je komunikoloških predmeta. Izabran je u nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana komunikologije.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Otoku na Cetini 16. kolovoza 1963. Diplomirao je na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za informatologiju i komunikologiju, a potom je, na istom Sveučilištu završio dodatno pedagoško-psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje, te je osposobljen za obavljanje poslova nastavničkoga predavanja iz skupine komunikoloških predmeta.

Godine 1979. napisao je prvu objavljenu pjesmu Nikolini za rođendan. Poeziju i prozu objavljivao je u dnevnom tisku, tjednom tisku i periodici. Nastupao je na mnogim radijskim i televizijskim postajama. Stalni je sudionik hrvatske pjesničke manifestacije Kijevski književni susreti. Objavio je deset samostalnih knjiga poezije te deset skupnih.

Za svoj znanstveni i kulturni rad dobio je nagrade: Grada Knina, Općine Kijevo, Općine Otok Dalmatinski, Grb Županije Šibensko-kninske te Zlatno pero Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu.

Godine 2008. napisao je mjuzikl Kralj Zvonimir kazališta Knin koji je inicirala i scenografiju napravila Nada Hržić, Tadić Šutra potpisuje tekst, scenarij i režiju te je igrao glavnu ulogu (kralja Zvonimira), a glazbu je skladao Davor Jašek. Premijera je bila 4. listopada 2008. u Kninu.

Predsjednik je Kulturnoga vijeća grada Knina.

Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog književnog društva svetog Jeronima.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Objavio je deset samostalnih knjiga pjesama:

  • Antonija sanja avione, Split, 1992. (preveli na njemački jezik Vjera Siebelt, Johana Feest, Dragutin Šantek, Kurt Seinitz)
  • Mogao bih te noćas voljeti, Split, 1993.
  • Ne daj se Cetino, Trilj, 1994.
  • Zazvonite zvona sa svih zvonika, Knin, 1997.
  • Molitva na kamenome pragu, Knin, 1999.
  • Rađaj, Jelena, Zagreb, 2004. (drugo izdanje, 2006.)
  • Hrvatica, Knin, 2007.
  • Ratnik i pjesnik (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima), Knin, 2009.
  • Lipa moja vilo, Knin, 2012.
  • Luč Hrvata, (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima te uglazbljene uspješnice: Ne daj se Cetino, Stina pradidova...), Knin, 2014.
  • Stožina, Split, 2019

Jedna od uglazbljenih pjesama nalazi se na glazbenom albumu hrvatskih domoljubnih pjesama Jedina domovina 2 iz 1998. Pjesme mu se nalaze u osnovnoškolskim čitankama hrvatskoga jezika.

Zastupljen je u antologijama:

  • Krik ranjene duše, koju je priredio fra Mario Jurišić
  • Antolgija pjesama 21. stoljeća hrvatskog urbanog pjesništva, koju je priredio Milenko Ćorić-Mika
  • Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas, koju su priredili Dubravko Horvatić i Stjepan Sučić
  • Hrvatska se srcem brani, antologija hrvatske domoljubne poezije, koju je priredio Mladen Pavković
  • Kninski pisci svome gradu
  • More vedrine, priredili: Drago Maršić i Mladen Vuković
  • Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković
  • Vedri Vidra: pjesme za 500. obljetnicu rođenja Marina Držića Vidre (1508. – 1567.), priredio Mladen Vuković
  • Ante Bruno Bušić – bard i mučenik hrvatskog državotvorja
  • Ponosna Hrvatska
  • Epistole, autora Roka Dobre

Napisao je desetak stručno-znanstvenih radova, od kojih se ističu:

  • Turistička valorizacija kulturne baštine Pet crikvah na Kosovu (Zadar, 2005.)
  • Knin – deset godina kulture (Knin, 2005.)
  • Tin poslije Tina (Kijevo, 2006.)
  • Kratka povijest Knina od 1813. do 1995. (Knin, 2007.)
  • Knin – ključ Hrvatske i vrata Dalmacije (monografija; Knin, 2007.)
  • Gotovčev boravak u Kninu (Kijevo, 2007.)
  • Percepcija Kaštelanove zavičajne i ljubavne poezije (Kijevo, 2008.)
  • Ironija i ćud ljudi i krajobraza u Raosovoj noveli Gospodine, dobro nam je ovdje (Kijevo, 2009.).

Izvor

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]