Prijeđi na sadržaj

Ante Skataretiko

Izvor: Wikipedija

Ante Skataretiko (1928.[1] - ožujka 2003.) je bio hrvatski diplomat, gospodarstvenik i športski dužnosnik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Kao mladić školovao se kod fratara gdje je igrao nogomet. Školovanje je nastavio na splitskoj realnoj gimnaziji, gdje je trenirao veslanje.[2] Studirao je u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu, gdje je diplomirao 1950. godine.[3] Dodatni tečaj je završio u Beogradu 1950. godine.[2]

U diplomaciji je radio u Stockolmu (1950. – 1953.), Parizu (stalno izaslanstvo Jugoslavije pri OECD-u četiri godine) i New Yorku u stalnom izaslanstvu pri UN-u 5 godina.[2] Nakon povratka iz diplomacije, bio je direktorom splitskog poduzeća Koteksa.[4](1971. – 1974.)[2] 1970-ih je predsjedao splitskim Izvršnim vijećem (od 31. svibnja 1974.[2] do 10. svibnja 1982., u dvama mandatima).[5][6] Od 1976. do rujna 1979. je obnašao dužnost predsjednika Izvršnog odbora Mediteranskih igara u Splitu"[5][7] U razdoblju tih dvaju mandata Split i okolna mjesta (Zadar, Šibenik, Trogir, Omiš, Makarska, Sinj, Hvar, Kaštel-Gomilica[8]) su doživila veliku izgradnju: mnoštvo športskih objekata, hotela, prometnica i inih društvenih objekata,[4] tunel kroz Marjan, željeznička pruga koja je vodila od gradske luke do predgrađa Kopilice je stavljena pod zemlju.[2] Obnašao je dužnost potpredsjednika Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske[4] poslije Mediteranskih igara u Splitu.[2]

Od 1980. do 1981. predsjedao je splitskim Hajdukom. Poslije je 1980-ih bio potpredsjednik Izvršnog vijeća (vlade) SR Hrvatske. Nakon što mu je istekao mandat, bio je veleposlanikom u Italiji i na Malti.[6] Nakon diplomatske karijere u Rimu i na Malti, vratio se u Koteks 1988. godine. Od 1993. je u mirovini.[2]

Bio je velikim zagovornikom izgradnje Jadransko-jonske autoceste, koja bi išla kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Grčku. Bio je među prvim zagovornicima izgradnje splitske ACI marine u splitu. Zagovarao je ideju o muzeju MIS-a.[4]

Posmrtno je dobio nagradu Grada Splita 2003. godine.[9]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Rodom je iz obitelji Grka koji su još za mletačke vlasti došli živjeti u hrvatske krajeve. Izvorno su se zvali Skataretikos. Djed mu je svojevremeno namjeravao pohrvatiti prezime u Skatić, a potom se došlo do današnjeg oblika prezimena.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Imehrvatsko Ante Skataretiko
  2. a b c d e f g h i Slobodna Dalmacija Razgovor: Ante Skataretiko - Evo da nisi puknija minu dok je Tito spava (razgovarao Ante Duplančić), 10. rujna 1999.
  3. Slobodna Dalmacija J. Matić: In memoriam - Ante Skataretiko, 31. ožujka 2003.
  4. a b c d Nedjeljna Dalmacija Razgovor:Ante Skataretiko - Račan nije hazarder, izgradit će cestu (razgovarala: Jadranka Matić), 1. veljače 2002.
  5. a b Slobodna Dalmacija Ante Skataretiko: MIS je dijete grada Splita, 27. rujna 1999.
  6. a b Slobodna Dalmacija Razgovor: Ante Skataretiko - Jadranska cesta bi nas preporodila! (razgovor vodio Ivan Tolj), 27. travnja 2000.
  7. Slobodna Dalmacija Tanja Šimundić-Bendić: Vijenac u more - spomen na poginule sportaše, 16. rujna 1999.
  8. Slobodna Dalmacija Ante Skataretiko: Dalmacija još sisa s vimena MIS-a, 27. veljače 1999.
  9. Slobodna Dalmacija Zaslužnima Medalje Grada, 1. srpnja 2003.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Slobodna Dalmacija Ante Skataretiko: Otvoreno pismo predsjedniku hrvatskog Sabora Zlatku Tomčiću o izgradnji Jadranske autoceste, 18. prosinca 2000.