Antoni Gaudí

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Antoni Gaudí
art nouveau
Antoni Gaudí
Fotografija iz 1878. godine
Rođenje 25. lipnja 1852.
Reus, Španjolska
Smrt 10. lipnja 1926.
Barcelona
Vrsta umjetnosti arhitektura - dizajn - kiparstvo
Praksa Barcelona, Léon
Utjecao Friedensreich Hundertwasser, itd.
Utjecali Maurska umjetnost, Gotika
Poznata djela Sagrada Família
Casa Milà
Park Güell
Casa Batlló
Portal o životopisima

Antoni Gaudí, punim imenom Antoni Plàcid Guillem Gaudí i Cornet (1852. – 1926.), bio je katalonski arhitekt art nouveaua, poznat po svom originalnom stilu i iznimno osobnom dizajnu.

Gaudijevo nedovršeno remek delo, Sagrada Família

Životopis[uredi | uredi kôd]

Gaudí je rođen u malom gradiću Reus, provincija Tarragona, (Španjolska) 1852. godine. Oko njegovog mjesta rođenja danas se nadmeću gradići Riudoms i Reus, iako većina njegovih biografa smatraju da se rodio u Reusu. Roditelji su mu bili Francesc Gaudí Serra i Antònia Cornet Bertran.

Gaudí je bio najmlađe od petero djece, a od ranih dana je bio bolestan od reume. Najčešće zbog bolova nije mogao hodati, tako da je morao jahati na magarcu. Nije bio među boljim đacima i jedini predmet koji je volio bila je geometrija.

Kao sedamnaestogodišnjak stiže u Barcelonu u namjeri da studira arhitekturu. Gaudi je rijetko crtao detaljne planove svojih djela, već je radije stvarao trodimenzionalne modele u skali i oblikujući detalje kako ih je zamislio.

Gaudí je studirao arhitekturu na Višoj tehničkoj školi za arhitekturu (La Escuela Técnica Superior de Arquitectura) u Barceloni od 1873. do 1877. god. Zbog nedostatka novca, usporedo sa studijem, radi kao tehnički crtač i ponekad kao dizajner namještaja. Budući da je te poslove odlično radio, za različite projekte ga primaju dvojica poznatih katalonskih arhitekata, Josep Fontserè i Joan Martorell. Na studijama je ostvario samo osrednje ocjene iz arhitekture, ali odlične iz "probnih nacrta i projekata."[1] Kada je 1878. god. njegov profesor Elies Rogent potpisivao njegovu diplomu, izjavio je: "Qui sap si hem donat el diploma a un boig o a un geni: el temps ens ho dirà" ("Tko zna jesmo li ovu diplomu dali luđaku ili geniju. Samo vrijeme će pokazati.") Dvadesetšestogodišnji Gaudi je odmah započeo projektirati svoja djela i ostao je povezan s ovom školom cijeli život.

Za početak u profesiji radi kao dizajner interijera i dekorater. Jedna od vitrina koju je dizajnirao za poznati vrtić, Casa Cornellà, u Barceloni, biva izabrana za Univerzalnu izložbu u Parizu, 1878. godine. Taj čin pravi je preokret u profesionalnom i privatnom životu mladog Gaudíja. Eusebi Güell, jedan od uvaženih poslodavaca tekstilne industrije u Kataloniji, bio je impresioniran elegancijom i modernim stilom te vitrine, te je postao Gaudíjev glavni klijent i mecena, po kome će kasnije dobiti ime i Park Güell.

Gaudijeva djela odražavaju individualan i osebujan stil, od kojih se većina nalazi u Barceloni. Na njegovo djelo uvelike je utjecala arhitektura, priroda i religija. Uzeo je u obzir svaki detalj svojih kreacija, kao što su vitraji, keramika, kovano željezo i stolarija. Također je uveo nove tehnike u obradi materijala, kao što je trencadis. Pod utjecajem neogotičke umjetnosti i orijentalnih tehnika, postao je dijelom modernističkog pokreta koji je dosegao vrhunac krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

U kasnijim se godinama posvetio isključivo izgradnji svog remek djela - katedrale Svete obitelji (Sagrada Família).

Njegovo remek-djelo, još nedovršena Sagrada Família, najposjećeniji je spomenik u Španjolskoj. U razdoblju od 1984. do 2005. godine, sedam njegovih djela UNESCO je proglasio svjetskom baštinom. Gaudijeva se rimokatolička vjera pojačala tijekom njegova života i religiozne slike pojavljuju se u mnogim njegovim djelima. To mu je priskrbilo nadimak "Božji arhitekt" i dovelo do poziva na njegovu beatifikaciju.

Dana 7. lipnja 1926. godine, Antonija Gaudíja je pregazio tramvaj. Zbog njegovog lošeg izgleda i praznih džepova taksisti su ga odbili voziti u bolnicu u strahu da neće moći platiti vožnju. Nitko nije prepoznao najslavnijeg arhitekta Barcelone, dok ga prijatelji nisu pronašli u bolnici za siromašne sljedećeg dana. Kada su ga htjeli premjestiti u bolju bolnicu, on je to odbio. Umro je dva dana kasnije, a za njim je žalila cijela Barcelona.

Najznačajniji radovi[uredi | uredi kôd]

Glavni članak: Djela Antonija Gaudíja

Mnogi njegovi radovi se nalaze u centru Barcelone. Osam ih je UNESCO proglasio za svjetsku baštinu.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Antoni Gaudí.