Balbi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Balbi, mletačka plemićka obitelj, prebivala i u hrvatskim krajevima

Povijest[uredi VE | uredi]

Kneževska obitelj Cornaro-Balbi potječe iz Genove, a od 13. je stoljeća u Mletcima. Njihova je poznata palača Balbi koju su podigli na Velikom kanalu. Mletcima su dali dvojicu duždeva: Josip Cornaro Balbi (15. st) i Karlo Balbi (17. st). Dali su istaknute promicatelj i mecene u području glazbe, slikarstva, kiparstva, arhitekture i kazališta. 1652. godine dio je obitelji odselio na Krk.[1]

Hrvatska[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj su vezani za otok Krk i nekoliko istarskih mjesta. Iz Balbija su potekli mnogobrojni crkveni dostojanstvenici, Dali su u hrvatskim krajevima biskupe, gradske knezove, knezove-providure, kaštelane, podeštate i gradske kapetane. Poznati su pripadnici Ivan Andrija Balbi, Franjo Marija Balbi, Teodor Loredan Balbi,[2] Benedikt Balbi (autor katastika otoka Krka 1730.), mletački dužd Pisanije (1738.) - sastavio popisnik crkve sv. Lucije u Jurandvoru[1] i dr. God. 1769. obitelj je dobila istarsko plemstvo, a poč. 19. st. naslijedio ju je rod Pozzo-Balbi.[2] Na Krku su djelovali barem do 1819. godine. Tad se javlja rečeni rod Pozzo Balbi u Krku, inače podrijetlom iz Karlobaga. Već poslije prvoga svjetskog rata ženski potomci odselili u Trst. Kuća koja je nekad bilo u vlasništvu plemenitaša Balbija bila je u vlasništvu potomaka Franje Pozza Balbija. Posjedovali su u Krku imetak sve do konca drugoga svjetskog rata. Major Dominik Balbi službovao je u Hrvatskoj i oženio je u 19. st. Lujzu Lovinčić, čija je kći Kornelija umrla u Zagrebu 1924. godine. Dvije generacija Balbija živjele su još u Hrvatskoj, no nisu se isticale ni u ekonomskom, ni u političkom životu.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Arhinet Stvaratelji : Balbi, obitelj (pristupljeno 2. veljače 2019.)
  2. 2,0 2,1 Istrapedia S. Bertoša: Istarska enciklopedija LZMK: Balbi (pristupljeno 2. veljače 2019.)