Balfourova deklaracija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Balfourova deklaracija

Balfourova deklaracija [1] je deklaracija koju je 2. studenoga 1917. britanski ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour,[2] objavio lordu Walteru Rothschildu, vođi židovske zajednice u Engleskoj, za prosljeđivanje Cionističkoj federaciji Velike Britanije i Irske. Tom deklaracijom britanska vlada podupire prijedlog stvaranja židovske države u Palestini, pod uvjetom da taj čin ne bi negativno utjecao na arapsko stanovništvo već nastanjeno u Palestini. U to vrijeme Palestina je još uvijek bila dio Osmanskog Carstva, ali je poslije Prvog svjetskog rata postala britanski protektorat.

Dvojica utjecajnih cionističkih vođa pokušali su uvjeriti britansku vladu da donese odluku da Palestina bude domovina samo Židovima, no Britanci nisu željeli ići tako daleko.

Suprotno tomu, izabrali su ne koristiti riječ "state" ('država'), nego su umjesto toga koristili izraz "national home [for the Jewish people]" ('nacionalno stanište [za židovski narod]') i ponavljali su desetljećima da nije postojala namjera stvaranja države (čak iako su se privatno pojedini britanski političari izjašnjavali za jednu takvu državu).
Iz istog razloga nije se pisalo samo "Palestina", kao što je u biti spomenuto u prvom izvoru, već "u Palestini", da se ne bi dobio dojam da se mislilo na cijelu Palestinu.

Što su bili pravi motivi Rotschildove politike je diskutabilno. Geostrateški, stvaranjem takog "staništa" dobila bi se carinska zona, jer sva roba iz Afrike kopnenim transportom morala bi proći kroz Palestinu.

Originalno pismo[uredi | uredi kôd]

Foreign Office
November 2nd, 1917.

Dear Lord Rothschild,
I have much pleasure in conveying to you, on behalf of His Majesty's Government, the following declaration of sympathy with Jewish Zionist aspirations which has been submitted to, and approved by, the Cabinet:
"His Majesty's Government view with favour the establishment in Palestine of a national home for the Jewish people, and will use their best endeavours to facilitate the achievement of this object, it being clearly understood that nothing shall be done which may prejudice the civil and religious rights of existing non-Jewish communities in Palestine, or the rights and political status enjoyed by Jews in any other country".
I should be grateful if you would bring this declaration to the knowledge of the Zionist Federation.

Yours sincerely
Arthur James Balfour

Prijevod[uredi | uredi kôd]

Ministarstvo vanjskih poslova
2. studenoga 1917. godine

Poštovani lorde Rothschild,

Zadovoljstvo mi je prenijeti Vam u ime Vlade Njegovog Veličanstva sljedeću izjavu o naklonosti s židovskim cionističkim težnjama koju je Kabinet podnio i odobrio:

„Vlada Njegovog Veličanstva podržava uspostavu Nacionalnog doma za židovski narod u Palestini i uložit će sve svoje napore kako bi olakšala postizanje ovog cilja, uz jasno razumijevanje da se neće učiniti ništa što bi moglo štetiti građanskim i vjerskim pravima postojećih nežidovskih zajednica u Palestini, ili prava i političkih statusa koje uživaju Židovi u bilo kojoj drugoj zemlji".

Bio bih vam zahvalan ako biste s ovom deklaracijom upoznali cionističku federaciju.

S poštovanjem

Arthur James Balfour

Nacionalni dom za židovski narod?[uredi | uredi kôd]

Pojam Nacionalnog doma za židovski narod[3] je uveden u međunarodni zakon 1917. godine Balfourovom deklaracijom i ostao je nejasan i teško razumljiv, pa je 1947. godine čak i ministar vanjskih poslova Ernest Bevin[4] na sjednici Donjeg doma parlamenta[5] (House of Commons of the United Kingdom) u tijeku debate o palestinskom pitanju, na pitanje da definira značenje Nacionalnog doma za židovski narod, priznao da ne može točno definirati taj pojam.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Balfourova deklaracija [Balfourova deklaracija]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
  2. Arthur James Balfour [Arthur James Balfour]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
  3. Nacionalni dom za židovski narod [Nacionalni dom za židovski narod] (PDF). web.law.columbia.edu (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
  4. Ernest Bevin [Ernest Bevin]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
  5. Donji Dom Parlamenta [Donji Dom Parlamenta]. parliament.uk/ (engleski). Pristupljeno 12. lipnja 2022.