Banastre Tarleton

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Banastre Tarleton

Banastre Tarleton (Liverpool, 21. kolovoza 1754. - Leintwardine, 16. kolovoza ili 25. siječnja 1833.), britanski časnik i političar.

Njegova reputacija je bila vrlo velika zbog njegove brutalnosti, čak je i nazvan "krvavim banom" te je često prozivan zbog ratnih zločina kao Masakr kod Waxhawsa. U Američkom ratu za neovisnost imao je čin pukovnika i bio je vrhunski zapovjednik britanskog konjaništva.

Mladi dani[uredi VE | uredi]

Banastre Tarleton je bio četvrto dijete rođeno u obitelji bogatog trgovca i robovlasnika Johna Tarletona koji je ujedno i bio gradonačelnik Liverpoola. Tarleton je nakon srednje škole završene u Londonu otišao Oxford gdje je i diplomirao 1771., nakon čega se prijavio u vojsku. Jako mlad je ostao bez oca te je od njega primio nasljedstvo od 5 000 funta koje je na brzinu prokockao. 1775. promaknuli su ga za zapovjednika postrojbe 1st Dragoon Guards gdje se dokazao kao nadareni zapovjednik.

Američki rat za neovisnost[uredi VE | uredi]

U prosincu 1775. Tarleton je krenuo u Američki rat za neovisnost gdje je u početku bio pod zapovjedništvom Charlesa Cornwallisa. 1776. dokazao se kao nadaren vođa te je promaknut u zapovjednika konjice.

Pod zapovjedništvom pukovnika Williama Harcourta, Tarleton je bio dio izviđačke postrojbe koja je trebala pripaziti na poteze generala Charlesa Leeja u New Jerseyu. U petak 13. prosinca Tarleton je opkolio Leejevu kuću u New Jerseyu i prisilo ga na predaju prijeteći da će spaliti kuću. Nakon tog događaja postao je zapovjednikom dijela britanske vojske poznate kao i Tarletonovi jahači.

Politička karijera[uredi VE | uredi]

Na filmu[uredi VE | uredi]

U filmu Patriot (2000.) pojavljuje se britanski pukovnik William Tavington koji vrši mnoge zločine nad civilnim stanovništvom tijekom rata. Njegov lik je uvelike baziran na Tarletonu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, objavljenog 1911. godine, koje je javno dobro.
  • A Sketch of the Life of Brig. General Francis Marion by William Dobein James, A.M. (Member of Marion's Militia)
  • Redcoats and Rebels by Christopher Hibbert
  • Cassell's Biographical Dictionary of the American War of Independence, 1763-1783 by Mark Mayo Boatner (Cassell, London, 1966. ISBN 0-304-29296-6)

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]