Beat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Beat glazba je podvrsta rock i pop glazbe, razvijena u Velikoj Britaniji šesdesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme britanske invazije. Beat je imao i svoje podvrste; Merseybeat, je inačica razvijena od strane grupa i solista iz Liverpoola, a označavao je prvenstveno zemljopisni pojam, da se to odnosi na izvođače sa one strane rijeke Mersey koja dijeli Liverpool na dva dijela.

Brumbeat se pak odnosio na sastave i izvođače iz Birminghama, koji su imali malo drugačiji pristup istom glazbenom žanru. Beat je imao i kod nas veliki uticaj na grupe iz šesdesetih, tako da bi se moglo reći da je postojao i hrvatski beat, sa nekim svojim lokalnim posebnostima.

Beat glazba je bila mješavina glazbenih stilova; rock and roll, doo wopa, skiffla i rhythm and bluesa. Beat sastavi su uobičajeno imali tri elektične gitare (solo, ritam i bas) i bubnjara. U svojim skladbama, bi dobar dio dionica pjevali višeglasno, (prateći vokali bi dignuli glas za tercu / jednu trećinu). Beat skladbe, su bile jednostavne, pjevne sa vrlo malo akorda, ali sa naglašenim ritmom, udara bas gitare i bas bubnja (beat=udarac). Beat glazba nema, odnosno ima vrlo malo sa američkim pjesničkim pokretom beat generacije iz pedesetih godina.

Glazbeni izričaj[uredi VE | uredi]

Najčešći oblik koji su beat grupe imale, svodio se na 3 gitare i bubnjeve; oblik koji su popularizirali Beatlesi, Searchersi, Gerry and the Pacemakersi i ostale grupe. Beat grupe, čak i one koje su imale solo pjevača, najčešće su pjevale višeglasno, na način koji su otprije razvile grupe iz američkog doo-wopa a planetarno učinili popularnim Everly Brothersi.

Beat je karakterizirala usklađenost (udara) bas gitarista (koji je većinom svirao pet baznih nota akorda) i bubnjara (njegovog bas bubnja).

Beat sastavi su bili pod velikim utjecajem rano poginulog Buddy Hollya i njegovog sastava The Crickets (Skakavci) (njihovo ime je inspiriralo Beatlese, da si uzmu neko ime po insektima). Velik uticaj na njih su imali rani britanski instrumentalni sastavi poput Shadowsa, zbog zvuka električnih gitara . Na Liverpool su imali utjicaj brojni imigranti iz obližnje Irske i Welsa pridošli u grad tijekom industrijske revolucije u XIX st., donijevši sa sobom i svoje keltsko glazbeno naslijeđe.

Povijest[uredi VE | uredi]

Krajem pedesetih u lučkom i industrijskom gradu Liverpoolu postao je izuzetno popularni oblik zabave ples. Plesne dvorane (a svaka malo veća dvorana, mogla je poslužiti toj svrsi) sa malim glazbenim orkestrima su nicale kao gljive poslije kiše. Sa njima je rasla i potražnja za malim ekonomičnim sastavima, u jednom trenutku ih je bilo oko 350 samo na Merseysideu (dio grada Liverpoola). U isto vrijeme, proradila je veza sa Hamburgom, iz Njemačke, gdje je bilo stacioniran veliki britanski garnizon nakon drugog svjetskog rata (Hamburg je bio u britanskoj okupacionoj zoni). Tako su brojne grupe iz Liverpoola dobile priliku da nastupaju u hamburškim plesnim klubovima poput Star-Cluba (The Beatles, The Searchers, Gerry and the Pacemakers). Liverpoolska glazbena scena je vrlo rano (1961.) dobila i svoj časopis Mersey Beat vođen od strane Billy Harrya, tako da je ona ostala i povijesno dobro zabilježena. Za razliku od Brumbeata iz Birminghama, koji je ostao manje više anoniman.

Uskoro merseybeat nije bio samo lokalno poznat već se njegov utjecaj proširio prvo po cijeloj Britaniji i obližnjim europskim zemljama, (i od tada se zove beat), a od 1964. taj uticaj se prelio i preko Atlantika i od tada se taj glazbeni fenomen zove i britanska invazija.

Značajni izvođači i akteri[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Spencer Leigh: "Twist and Shout! - Merseybeat, The Cavern, The Star-Club and The Beatles" Nirvana Books (2004) ISBN 0950620157 (nova inačica na engleskom "Let's Go Down to the Cavern")

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]