Betelgez

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Betelgeuse)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Betelgez
Position Alpha Ori.png
Položaj Betelgeuse na nebu.
Položaj na nebu
Epoha J2000
Zviježđe Orion
Rektascenzija 5h 55m 10.31s
Deklinacija +07° 24' 25.3"
Prividna magnituda (V) -0.01/+1.34
Karakteristike
Spektralni tip M1-2 Ia-Iab
B-V indeks boje 0.65/0.85
U-B indeks boje 0.24/0.64
Tip promjenjive -
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv) -21.6 km/s
Prava brzina (μ) RA: -3678.19 mas/g
Dec.: 481.84 mas/g
Paralaksa (π) 747.23 ± 1.17 mas
Udaljenost 430 ly (430 pc)
Apsolutna magnituda (MV) -5,3 do -5,0
Detalji
Masa 1.100/0.907 M
Polumjer 1.227/0.865 R
Luminozitet 1.519/0.500 L
Temperatura 3000 K
Metalicitet 130-230% Sunca
Rotacija 2070 do 2355 dana
Starost 5-6 × 109 g
Binarna orbita
Pratioc
Period (P) g
Velika poluos (a) AJ
Ekscentricitet (e)
Inklinacija (i) °
Orbitalni čvor (Ω) °
Periastron epoha (T)
Druge oznake
.

Betelgez, poznata i kao α Orionis je velika zvijezda u zviježđu Orion. Ostali nazivi su: Betelgeuse; Betelguex; Betelgeuze; Beteiguex; Al Mankib. Poznat je pod nazivom rame Oriona. Zvijezda Betelgeuse je crveni div koji je od našeg Sunca veći 55000 puta. Zvijezda se okreće 150 puta brže nego što bi to činila obična zvijezda njene veličine.[1] Deveta je po sjaju na noćnome nebu. Polupravilno je promjenljiva sjaja s periodima između 150 i 300 dana, prividne prosječne magnitude –2,99. Udaljen je oko 220 parseka (oko 700 svjetlosnih godina) od Zemlje a približava se radijalnom brzinom od 21,9 km/s. Površinska mu je temperatura 3590 K. Smatra se da je star približno osam milijuna godina.[2]

Nagli pad sjaja[uredi VE | uredi]

Krajem 2019. godine zvijezda Betelgez odjednom je potamnjela, sjaji najslabije u 21. stoljeću. Betelgez je jedna od najvećih zvijezda koje poznajemo, njen polumjer jednak je udaljenosti Marsa od našeg Sunca ili možda čak i Jupitera. Crveni div poput Betelgeza živi brzo i umire mlad, potroši svoje vodikovo gorivo za manje od 10 milijuna godina. Pri svome kraju eksplodira u supernovu - iznimno snažnu eksploziju u kojoj se oslobađa dovoljno energije da svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Takva bi se eksplozija mogla dogoditi za 100.000 godina, ali možda i ranije, možda čak i danas.[3] Prividna magnituda je pala s 0,6 na 1,5. Moguće objašnjenje naglog pada sjaja je to da uskoro će postati supernova ili samo prolazi tamni oblak prašine ispred nje. Ako Betelgez eksplodira, bit će sjajan kao pun Mjesec (magnitude -11 ili -12). Krajem veljače 2020. Betelgezov sjaj je prestao padati i počeo postajati sve svjetliji. Znanstvenici priznaju da su predviđanja da je zvijezda mogla eksplodirati bila preuranjena.[4][5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. J. Craig Wheeler, S. Nance, M. Diaz, S. G. Smith, J. Hickey, L. Zhou (1. ožujka 2017.). "The Betelgeuse Project: constraints from rotation". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society 465 (3): 2654–2661. Identifikator: 10.1093/mnras/stw2893 pristupljeno 30. rujna 2019.
  2. "Betelgez | Hrvatska enciklopedija" pristupljeno 2. siječnja 2020.
  3. "Divovska zvijezda Betelgeuse odjednom potamnila. Što ako eksplodira?" pristupljeno 18. veljače 2020.
  4. Ryan Morrison (24. veljače 2020.). "Betelgeuse has STOPPED dimming and started getting brighter" pristupljeno 25. veljače 2020.
  5. Michelle Starr. "Oh Well, Betelgeuse Has Officially Stopped Dimming For Now" pristupljeno 25. veljače 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Betelgez.


Sirius A and B Hubble photo.jpg Nedovršeni članak Betelgez koji govori o zvijezdama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.