Biskra

Izvor: Wikipedija

Biskra (arapski بسكرة ; berberski: Tibeskert) je grad u Alžiru i sjedište provincije Biskra. Godine 2007. je imao 207.987 stanovnika.

Plesačica iz Biskre, obojana fotografija objavljena u časopisu National Geographic u ožujku 1917.

U rimsko doba je bio poznat kao Vescera.[1] Rimljani su ga osvojili oko 200. u doba cara Septimija Severa kada je bio pripojen provincija Numidija. Otada je važan kao granično uporište svih država koje su vladale Alžirom. Povjesničari vjeruju da je njegovo ime vulgarizirani oblik izraza Ad Piscīnam ("na piscīni"), što je sugeriralo značajne kanale za navodnjavanje i vodovod.

Biskra predstavlja glavno naselje saharske oaze kojoj vodu daje obljižni Oued Biskra. Željeznicom je spojen s drugim dijelovima Alžira te predstavlja omiljeno zimovalište. U blizini se uzgaja voće, posebno datulje i masline.

Mađarski skladatelj Béla Bartók je posjetio Biskru i tamo 1913 snimao glazbu tamošnjih domodrodaca.

Biskra je poznata kao mjesto radnje Amoralista, romana Andre Gidea iz 1902.

Stanovništvo kroz povijest
Godina Stanovništvo[2]
1901 7.500
1911 20.000
1926 22.000
1931 18.900
1936 21.300
1948 36.400
1954 52.500
1966 59.300
1977 77.000 (grad)
90,500 (općina)
1987 128,300
1998 177,600

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Street in the Old Town, I, Biskra, Algeria. World Digital Library. 1899. Pristupljeno 25. rujna 2013.
  2. populstat.info. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016. Pristupljeno 7. siječnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Biskra