Bjelopavlići

From Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Bjelopavlići (crnogor. ćiril. Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv. brdskih plemena.

Središte suvremenih Bjelopavlića je Danilovgrad.

U užoj unutarcrnogorskoj zemljopisnoj podjeli, Bjelopavlići su Brđani.

Koncem 18. st. Bjelopavlići su se ujedinili sa drugim Crnogorcima.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Bitka na Krusima

Podrijetlo[edit | edit source]

Prvi sačuvani pomen o Bjelopavlićima je iz 1411. a dokument o tome je nastao u Dubrovniku.

Bjelopavlići potječu od Bijelog Pavla, koji je prema legendi doselio iz Dukađina, oblasti iz Metohije ili sjeverne Albaniji. Vjeruje se da je Bijeli Pavle bio etnički Albanac.

Prema legendi, Bijeli Pavle je imao dva sina: Šćepana i Mitra.

Od Šćepana su uža bjelopavlićka bratstva Vražegrmci i Martinići, a od Mitra su Petrušinovići, Pavkovići, Matijaševići, Tomaševići, Kalezići.

Vjeruje se da se grob Bijelog Pavla nalazi u selu Gradac, kojeg naseljavaju Jovanovići.

Vjera[edit | edit source]

Bjelopavlići su pravoslavni, uglavnom slave Svetu Petku.

Poznatiji Bjelopavlići[edit | edit source]