Vidi kôd stranice Bosna i Hercegovina

{{Članak tjedna (ikona)|11. tjedan 2023.}}
{{preusmjerava|BIH|registracijsku oznake Bosne i Hercegovine|[[BiH (registracijska oznaka)]]}}
{{Okvir_zemlje_svijeta 
|ime                         = Bosna i Hercegovina 
|izvorno_ime                 = Bosna i Hercegovina <br> Босна и Херцеговина 
|ime_genitiv                 = Bosne i Hercegovine 
|eng_ime                     = Bosnia and Herzegovina 
|zastava                     = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg 
|grb                         = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg 
|lokacija                    = Location_Bosnia-Herzegovina_Europe.png
|službeni_jezik              = [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] 
|službeni_jezik_napomena     = 
|glavni_grad                 = [[Sarajevo]] 
|predstavnik_države_množina  =  
|predstavnik_države          = [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] 
|predstavnik_države_osoba    = [[Christian Schmidt]] 
|predstavnik_države1         = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
|predstavnik_države_osoba1   = [[Denis Bećirović]],{{-}}[[Željka Cvijanović]],{{-}}[[Željko Komšić]]
|površina                    = 51 209
|vode                        = 0.8
|stanovništvo_poredak        = 130 
|stanovništvo                = {{Gubitak}}3 531 159
|godina_popisa               = 2013. 
|gustoća_stanovništva        = 90,2 
|neovisnost                  = Raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] <br> [[5. travnja]] [[1992.]] 
|BDP_PKM_godina              = 2018. 
|BDP_PKM                     = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>19,9 milijardi $<ref name="imf2">{{cite web |date=20. listopada 2018. |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?sy=2018&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=72&pr1.y=8&c=914%2C962%2C943%2C963%2C918%2C960%2C968%2C942%2C961%2C174%2C186%2C967&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a |title=Report for Selected Countries and Subjects |publisher=IMF}}</ref><ref name="GDP IMF">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?sy=2017&ey=2017&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C946%2C914%2C137%2C612%2C546%2C614%2C962%2C311%2C674%2C213%2C676%2C911%2C548%2C193%2C556%2C122%2C678%2C912%2C181%2C313%2C867%2C419%2C682%2C513%2C684%2C316%2C273%2C913%2C868%2C124%2C921%2C339%2C948%2C638%2C943%2C514%2C686%2C218%2C688%2C963%2C518%2C616%2C728%2C223%2C836%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C624%2C692%2C522%2C694%2C622%2C142%2C156%2C449%2C626%2C564%2C628%2C565%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C359%2C960%2C453%2C423%2C968%2C935%2C922%2C128%2C714%2C611%2C862%2C321%2C135%2C243%2C716%2C248%2C456%2C469%2C722%2C253%2C942%2C642%2C718%2C643%2C724%2C939%2C576%2C644%2C936%2C819%2C961%2C172%2C813%2C132%2C726%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698%2C672&s=NGDPD&grp=0&a=&pr.x=45&pr.y=14 |title=World Economic Outlook Database |date=17. travnja 2018. |publisher=[[International Monetary Fund]]}}</ref>
|BDP_PKM_rang                = 113.
|BDP_PKM_per_capita          = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>5.704 $<ref name="imf2"/><ref name="GDP IMF"/>
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 97.
|valuta                      = [[konvertibilna marka]] 
|stoti_dio_valute            = 100 feninga 
|vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|himna                       = [[Državna himna Bosne i Hercegovine]]<br/><center>
|internetski_nastavak        = [[.ba]] 
|pozivni_broj                = +387 
|komentar                    =  
|predstavnik_države2=[[Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedateljica Vijeća ministara]]|predstavnik_države_osoba2=[[Borjana Krišto]]}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno: '''BiH''') je [[država]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Po svom uređenju izrazito je složena s elementima između [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalne]] i [[Konfederacija|konfederalne]] države: čine je dva entiteta – [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]] te [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikt]]. [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|Neovisnost]] je stekla [[1. ožujka]] [[1992.]] godine nakon odluke građana BiH [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o neovisnosti]]. 

U BiH žive tri [[Etničke grupe Bosne i Hercegovine|konstitutivna naroda]]: [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013. godine]] imala je 3&nbsp;531&nbsp;159 stanovnika. [[Sarajevo]] je [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad države.

BiH je kandidat za [[Pristupanje BiH Europskoj uniji|članstvo u Europskoj uniji]] i u [[NATO]]-u od [[travanj|travnja]] [[2010.]] godine kada je potpisala Akcijski plan za članstvo na samitu u [[Tallinn]]u. Osim toga, članica je i pridruženi član mnogih međunarodnih organizacija: [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] od travnja [[2002.]] godine, [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OSCE), [[CEFTA]]-e, promatrač u [[Organizacija islamske suradnje|Organizaciji islamske suradnje]] (OIC) itd. Članica je i osnivač [[Sredozemna unija|Sredozemne unije]] od njezina osnutka u [[srpanj|srpnju]] [[2008.]] godine.

==Povijest==
{{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}

=== Prapovijest i antika ===
Ostatci iz starijega kamenog doba u BiH pronađeni su u [[Varvara (Prozor-Rama, BiH)|Varvari]] (strugalice, šiljci, oruđe, oružje) i u špilji u [[Badanj (pećina)|Badnju]] (gravura koja prikazuje napadnutoga [[konj]]a), a iz mlađega kamenog doba u Zelenoj pećini, Ravlića pećini, [[Lisičići]]ma i [[Butmir]]u gdje su nađene zemunice, ostatci kostura, glinene figure itd.

Među najznačajnije lokalitete iz [[metalno doba|metalnoga doba]] ubrajaju se [[Donja Dolina]] i prostor [[Ošanići|Ošanića]] (gdje se prije nalazio grad [[Daorson]]).

U prvim stoljećima poslije Krista, Bosna je bila dio [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali [[Bizant]] i zapadni nasljednici [[Zapadno Rimsko Carstvo|Rima]].

=== Dolazak Slavena ===
{{Povijest Bosne i Hercegovine}}
[[Hrvati]], a i [[Srbi]] na krajnjem istoku, naselili su se u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], a većina današnje BiH je bila dio [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. Uz izuzetak današnjeg istoka [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Hum]]a većinom [[10. stoljeće|10.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeća]] Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon [[Pacta conventa|Pacte Convente]] i dolaska na vlast dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]] u istočnim dijelovima današnje BiH jačaju devolucijski procesi prema ostatku Hrvatskog kraljevstva. [[Bosanska Banovina]] kasnije postaje kraljevstvom ([[1377.]] samoproglašena, a [[1461.]] je priznaje [[papa]] [[Pio II.]]) hrvatsko-ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame). Mnogi hrvatski povjesničari (počevši od V. Klaića, pa nadalje) samu čežnju za neovisnošću vide u otporu koji su hrvatski plemići pružali prema kralju ''strane krvi''.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]]]
Sve do sredine [[12. stoljeće|12. stoljeća]], naziv Bosna uporabljala se samo za malo područje gornjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], koje je u raznim periodima pripadalo [[bizant]]skoj, [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatskoj]] ili [[Raška (država)|srpskoj]] državi. Od oko 1200. Bosna je razvila vlastitu političku individualnost, koju je uspjela održati tijekom dva i pol stoljeća, iako je formalno bila pod vrhovništvom [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]]. Tijekom tog perioda povremeno je bila posve nezavisna i proširila svoj teritorij na sve strane na račun susjeda. Potkraj 12. stoljeća tu se razvila i posebna [[bosanska crkva]], čiji su pripadnici sebe zvali „[[krstjani]]ma". Uporabljali su narodni jezik i, kako se čini, [[Istočno kršćanstvo|istočni obred]], a na čelu joj je bio domaći [[biskup]]. Veliki dio [[kler]]a, [[Feudalni sustav|feudalni]] gospodari i stanovništvo, kao i otprilike polovica [[Dodatak:Popis bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]], bili su sljedbenici ili su tolerirali lokalnu Crkvu.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yKwBfAEACAAJ&newbks=0&hl=en|title=Rat i revolucija u Jugoslaviji|date=2010|publisher=EPH|isbn=978-953-6045-58-7|pages=527-528|language=en}}</ref> [[Papinska država|Papa]], ugarska i srpska država, smatrali su je [[hereza|heretičkom]]. Pod papom, [[Ugarsko-Hrvatska|ugarsko-hrvatski kraljevi]] su vodili više [[Bosanski križarski rat|križarskih ratova protiv Bosne]] kako bi iskorijenili herezu.<ref name=":0" /> Oko [[1250.]] papa je sjedište [[Bosanska biskupija|bosanske biskupije]] preselio van Bosne, ali to je [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Katoličku Crkvu u Bosni]] samo još više oslabilo, dok se bosanska crkva širila. U [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]], pape su u Bosnu poslale [[dominikanski red|dominikance]], a poslije i [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevce]] kao [[Misionarstvo|misionare]] i [[Inkvizicija|inkvizitore]] da iskorijene herezu.<ref name=":0" />

U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]] broj stanovnika je teško odrediti, ali se pretpostavlja da je bio između 500.000 i milijun. Specifičnost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bijaše i [[Crkva bosanska]]. Povjesničari smatraju da je većina stanovništva u tom razdoblju bila katolička, uz dio pravoslavnih na istočnijim područjima. Svi vladari bili su katolici (dinastija [[Kotromanići|Kotromanić]]), dok su neki najutjecajniji feudalci, kao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i [[Stjepan Vukčić Kosača]] bili [[Crkva bosanska|krstjani]]. Prvi kralj je bio [[Tvrtko I.]], a posljednji [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepan Tomašević]]. Bosna je kao kraljevina opstala do [[1463.]] godine, kada njena istočna ([[Zemlja Pavlovića]]) i središnja područja ([[Kraljeva zemlja]]), osvajaju [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]]. Dana 25. listopada [[1478.]] pretposljednja bosanska kraljica [[Katarina Kosača-Kotromanić]] umrla je u [[Rim]]u. Kraljevina Bosna je bila katolička i zapadno orijentirana kraljevina,<ref>{{Citiranje knjige |title=Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske |author=Dr. sc. Dragutin Pavličević |authorlink=Dragutin Pavličević |url=http://www.hic.hr/books/pavlicev/05.htm |publisher=[[Hrvatski informativni centar]] |quote=Bila je to zapadno orijentirana, katolicka kraljevina koja postaje tampon drzava izmedju katolicke Hrvatske i grkoistocne Srbije. |access-date=3. ožujka 2019. |archive-date=4. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904221143/http://www.hic.hr/books/pavlicev/05.htm |url-status=dead }}</ref> ali i uticajem s istoka što se vidi na primjeru bizantizacije titula nakon krunjenja Tvrtka.<ref>{{Cite journal |last=Dautović |first=Dženan |last2=Dedić |first2=Enes |year=2016 |title=Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |journal=Godišnjak |language=Bosanski |publisher=[[ANUBiH]] |volume=45 |pages=240-243 |access-date=12. veljače 2021. |archive-date=19. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] bio je veliki vojvoda bosanski i herceg splitski, jedan od najmoćnijih velikaša nosio je titulu ''potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih kraja.'' Kovao je vlastiti novac.<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatinić, Hrvoje Vukčić {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26387 |access-date=2021-07-02 |website=enciklopedija.hr}}</ref>

=== BiH u Osmanskom Carstvu ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu}}
Tijekom turske vlasti, širenjem i skupljanjem teritorija pod osmanlijskom vlašću na njezinom području se skupilo dosta ljudi koji su prešli na [[islam]]. Prema tvrdnjama bosanskih franjevaca katoličko stanovništvu u trenutku pada Bosne je brojilo oko 750, krstjansko 80, a pravoslavno oko 30 tisuća odraslih duša. Pred velikosrpsku invaziju, u Bosni i Hercegovini, četiri stotine godina kasnije, živio je u BiH jednak broj Hrvata svih uzrasta. Prihvaćanjem Islama, a i dankom u krvi, oduzimanjem djece, mnogim je pravoslavnim i katoličkim konvertitima pružena prilika dospjeti do visokih časti na osmanskom dvoru, poput Velikih Vezira [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] ili utemeljitelja i admirala turske mornarice [[Mehmed-paše Piali]]ja, Hrvata iz Dalmacije. Turci su vladali Bosnom do [[1878.]] godine, a kako su se na području BiH najduže održali, ona je bila predmetom doseljavanja muslimana iz svih okolnih zemalja, čim su Turci u njima izgubili vlast. Godine 1878. ona postaje protektorat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kardum|first=Livia|url=http://worldcat.org/oclc/631758585|title=Suton stare Europe : europska diplomacija i Prvi svjetski rat|date=2009|publisher=Golden marketing-Tehnička knjiga|isbn=978-953-212-360-9|pages=37|oclc=631758585}}</ref>

Međutim, slavenski pokreti u susjednim državama radili su na ujedinjenju južnih Slavena.{{Nedostaje izvor}}

=== Austro-ugarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
[[Datoteka:Sarajevo_1878..jpg|thumb|200px|[[Zaposjedanje BiH 1878.]]]]
Godine [[1878.]] Bosna i Hercegovina, odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kardum|first=Livia|url=http://worldcat.org/oclc/631758585|title=Suton stare Europe : europska diplomacija i Prvi svjetski rat|date=2009|publisher=Golden marketing-Tehnička knjiga|isbn=978-953-212-360-9|pages=30|oclc=631758585}}</ref> Tada se unutar Dvojnog kraljevstva, a usporedno i u okolnim zemljama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Europa|Europe]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]] u ljeto [[1914.]] godine, kojeg je izvršio [[Gavrilo Princip]],<ref>{{Citation|title=Sarajevski atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda kao uvod u Prvi svjetski rat|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:233760|publisher=University of Pula. Faculty of Philosophy|date=2020-09-25|accessdate=2023-01-24|language=hr|first=Edvin|last=Badnjević}} "Gavrilo Princip u ljeto 1914. godine pucanjem iz svog pištolja, sa dva metka, smrtno ranio Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju Chotek."</ref> pripadnik tajne organizacije "[[Mlada Bosna]]".<ref>{{Citation|title=Sarajevski atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda kao uvod u Prvi svjetski rat|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:233760|publisher=University of Pula. Faculty of Philosophy|date=2020-09-25|accessdate=2023-01-24|language=hr|first=Edvin|last=Badnjević}} "On je ujedno i kontrolirao ekstremističku organizaciju "Mlada Bosna", koja je izvršila atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda."</ref>

=== Prvi svjetski rat ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj#Sarajevski atentat i Veliki rat|l1=Sarajevski atentat i Veliki rat}}
[[Prvi svjetski rat]] je počeo kad je austrougarski prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]] ubijen u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] mnogo je stanovnika Bosne i Hercegovine iz sva tri naroda bilo unovačeno u [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarsku vojsku]] i upućeno na granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]], te granice kultura i civilizacija tijekom brojnih stoljeća. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, [[Vojska Kraljevine Srbije|njezina vojska]] je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla Srbe kod Han Pijeska i odbacila ih preko Drine.

Srbija i Crna Gora bile su 1915. godine ipak vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke [[Povlačenje srpske vojske na Krf|povukla]] i dokopala [[Krf]]a. Nakone oporavka na Krfu i [[solun]]skog bojišta nakon kojega se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. godine s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske ([[Bačka|Bačku]], [[Banat]] i [[Baranja|Baranju]]) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvome svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njezinom izlazu na [[Jadransko more]]. U tim planovima su Bosna i Hercegovina imale središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40 posto Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima u Hrvatskoj]], poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske [[Vojna krajina|vojne krajine]]. Na taj bi se način sav srpski i crnogorski narod, dakle pravoslavni živalj, našao u jednoj državi u kojoj bi Srbi bili prvi, najveći i vladajući narod.{{Nedostaje izvor}}

=== BiH u Kraljevini Jugoslaviji ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji}}
Nakon raspada Austro-Ugarske, Bosna i Hercegovina je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Unutar nje je prvih 10 godina očuvana kao cjelina, a kasnije podijelila se na 4 banovine, čija su središta većinom bila izvan BiH (Split, Podgorica...). Uspostavom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], pokušavaju se riješiti hrvatsko-srpski problemi po etničkim granicama.{{Nedostaje izvor}}

U [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] cijela BiH potpada pod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a pojedini muslimani iz Bosne proglašavaju se "islamskim Hrvatima" povećavajući postotak Hrvata preko polovice{{Nedostaje izvor}} (sličan postotak su imali i katolici).
Nakon rata je osnovana [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalistička Jugoslavija]], unutar koje je Bosna i Hercegovina postala jedna od republika, a sastojala se od 3 jednakopravna naroda.

=== Drugi svjetski rat ===
{{glavni|Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini}}
;Nezavisna Država Hrvatska
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se [[10. travnja]] [[1941.]] godine [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskohercegovačkih Hrvata i Muslimana sudjeluju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[domobrani]]) dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće položaje u vlasti kao ministri u vladi NDH kao npr. braća [[Osman Kulenović]] i [[Džafer-beg Kulenović]], te [[Ademaga Mešić]] kao ustaški doglavnik i ini. Dio Srba bori se na strani [[Četnici|četnika]], te sudjeluju u progonima Hrvata i Bošnjaka.<ref>{{cite book |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2006 |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=978-0-253-34656-8 |url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&printsec=frontcover |page=145}}</ref>

;Narodnooslobodilački pokret
[[Datoteka:Neretva_most.jpg|thumb|225px|desno|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tijekom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
Jedan dio Muslimana, Srba i Hrvata aktivno sudjeluju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju Jugoslavije od stranih okupatora. Na teritoriju Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Europe. U [[Mrkonjić Grad]]u su [[25. studenoga]] [[1943.]] godine postavljeni temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a]]. Dok su u [[Jajce|Jajcu]] [[29. studenoga]] iste godine na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u sklopu koje je i tronacionalna [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Narodna Republika BiH|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]], kasnije [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

U BiH je stradalo oko 300&nbsp;000 osoba za vrijeme Drugog svjetskog rata.<ref>{{cite book |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Yugoslavia manipulations with the number Second World War victims |publisher=Croatian Information Centre |isbn=0-919817-32-7 |url=http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm |accessdate=17. studenoga 2018. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230428/http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm |url-status=dead }}</ref>

=== BiH u Socijalističkoj Jugoslaviji ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji}}

=== Neovisnost i rat u BiH ===
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|izbora 1990.]], BiH je proglasila suverenost u [[listopad]]u [[1991.]] godine, a zatim je uslijedio [[referendum]] za razdruživanje od Jugoslavije ([[veljača]] [[1992.]]). Na referendumu se većina stanovništva odlučila za [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|neovisnu Bosnu i Hercegovinu]].

Bosanskohercegovački Srbi nisu izašli na referendum i uz potporu susjedne [[Srbija|Srbije]] pokrenuli su [[rat u Bosni i Hercegovini|rat]] radi podjele po etničkom načelu. Na jednoj strani su se našli bosanskohercegovački Hrvati koji su radi obrane svojih područja osnovali [[HVO]] i [[HOS]], bosnaskohercegovački muslimani (kasnije pod imenom: [[Bošnjaci]]) i znatan broj bosanskohercegovačkih Srba (koji je ostao odan državi Bosni i Hercegovini), a na drugoj Srbi iz BiH koji su se stavili na stranu velikosrpskih snaga. U početku su velikosrpske snage, ohrabrene početnim ratnim uspjesima, oslovljavale Bosnu i Hercegovinu kao "Srpska Republika Bosna i Hercegovina". Dobro organiziranom obranom od strane Hrvata, a kasnije i Bošnjaka (koji su se ipak prekasno organizirali, što je tijek rata vrlo brzo pokazao), srpsko napredovanje je zaustavljeno, apetiti su im smanjeni, pa su za svoju paradržavnu tvorevinu uzeli naziv ''[[Republika Srpska]]''.

Početkom [[1993.]] godine javljaju se [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukobi između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka]]. Muslimanskim strateškim ofenzivama protiv Hrvata do konca godine sukob se rasplamsao do te mjere da su se umirila skoro sva ratišta tih dvaju naroda prema području kontroliranog od strane Srba. Ipak, nisu na svim područjima Hrvati i Muslimani (kasnije pod imenom Bošnjaci) ratovali jedni protiv drugih, nego su se nastavili boriti jedni uz druge (primjerice, Bihaćka krajina, Posavina i Usora).

U ožujku [[1994.]] godine, nakon što je HVO slomio većinu ofenziva i zauzeo ključne točke za moguće kontraofenzive Bošnjaci i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] sklopili su sporazum o osnivanju bošnjačko-hrvatske [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konfederacije s Republikom Hrvatskom. Tome je prethodilo primirje iz siječnja iste godine, sklopljeno između snaga Herceg-Bosne i snaga BiH – Muslimana odanih vladi [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], sklopljeno uz veliki utjecaj međunarodnih čimbenika.

Nešto kasnije, vodstvo Bošnjaka, tada još uvijek pod imenom Muslimani, uzima ime Muslimani – Bošnjaci za svoj narod. Ime se javljalo također i u obliku Bošnjaci – Muslimani, a na koncu se koristi samo [[Bošnjaci]].

Nakon uspješne [[Operacija Oluja|operacije Oluje]] i deblokade [[Bihać]]a stvoreni su uvjeti za nove pregovore. U američkom gradu Daytonu [[21. studenog]] [[1995.]] sve su zaraćene strane potpisale mirovni [[Daytonski sporazum|sporazum]], čime je završio trogodišnji rat (konačan sporazum potpisan je u [[Pariz]]u [[14. prosinca]] 1995.).

[[Daytonski sporazum]] podijelio je BiH na dva dijela – [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].

Dana [[8. ožujka]] [[2000.]] godine, odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je [[Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]].<ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-169-132-0}}, str. 215. (službeno ime, citira Statut)</ref>

== Upravna podjela ==
[[Datoteka:Map_Bih_entities_lat.png|250px|thumb|desno|{{obojani okvir|#A7F0F0}} [[Federacija Bosne i Hercegovine]]<br>{{obojani okvir|#F6DEDE}} [[Republika Srpska]]<br>{{obojani okvir|#E0F7C9}} [[Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]]]]
{{glavni|Upravna podjela Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] i jednoga [[Distrikt Brčko|distrikta]].

=== Entiteti ===
* {{obojani okvir|#A7F0F0}} [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* {{obojani okvir|#F6DEDE}} [[Republika Srpska]]

=== Distrikt ===
* {{obojani okvir|#E0F7C9}} Distrikt je [[Distrikt Brčko|Brčko]].

==Politika==

{{glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}

[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ima tri člana (jednog [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaka]], jednog [[Srbi]]na i jednog [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]]), koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 4 godine.

Njih izravno bira narod ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] kao jedna izborna jedinica bira Bošnjaka i Hrvata, a [[Republika Srpska]] kao druga izborna jedinica bira Srbina).

[[Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedatelja Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedatelj zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ima dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]].

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba).

Zastupnički dom se sastoji od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju u Federaciji, a jedna trećina u Republici Srpskoj.

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima. 
Ima devet članova: četiri se biraju iz Zastupničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija s predsjedništvom.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:ŠTRBAČKI BUK 2.JPG|220px|desno|thumb|[[Štrbački buk]] u [[Nacionalni park Una|Nacionalnom parku Una]].]]

Bosna i Hercegovina je smještena u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, sa [[Srbija|Srbijom]] na istoku, te s [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugu i jugoistoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa (biljni rod)|lipa]], [[javor]], [[grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

[[Neum]] u [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

=== Površina ===
Bosna i Hercegovina obuhvaća površinu od 51&nbsp;129 [[km²]] po podatcima Savezne geodetske uprave SFRJ iz [[1953.]] godine.<ref>Mihailo Milovanović, Svetolik Stanojević, ur., ''Statistički godišnjak Jugoslavije 1983.'', Godina XXX., Beograd : Savezni zavod za statistiku i Beogradski izdavačko-grafički zavod, [kolovoza] 1983., tablica ''101-2. Površina SFRJ'', str. 70.</ref> Isti podatak navodi i [[Opća i nacionalna enciklopedija]].

Prema podatcima Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine riječ je o 51&nbsp;209,2&nbsp;km² ukupne površine, od čega 51&nbsp;197,0&nbsp;km² otpada na kopno, a 12,2&nbsp;km² na [[teritorijalno more|more]].<ref>Krešimir Krmpotić, gl. ur., Derviš Đurđević, odg. dir., ''Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine'', Sarajevo : Federalni zavod za statistiku, 2010., {{ISSN|1029-8002}}, [http://www.fzs.ba/Godisnjak2010.pdf str. 27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110820141619/http://www.fzs.ba/Godisnjak2010.pdf |date=20. kolovoza 2011. }}</ref> [[CIA]] navodi podatak o 51&nbsp;197&nbsp;km² ukupne površine; 51&nbsp;187&nbsp;km² kopna i 10&nbsp;km² voda.<ref>''Bosna i Hercegovina'' ({{en|Bosnia and Herzegovina}}).&nbsp; '''<tt>U almanahu:</tt>''' ''The World Factbook'', [[Washington, Okrug Columbia]] : [[CIA|Central Intelligence Agency]], [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Mrežno gradivo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=15. ožujka 2018. }}, Zadnji put ažurirano 5. srpnja 2011., Pristupljeno 18. srpnja 2011., {{ISSN|0277-1527}}, {{ISSN|1553-8133}} (''The online Factbook'')</ref> [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ([[2000.]]) navodi podatak o 51&nbsp;209,2&nbsp;km² ukupne površine.<ref>[[Enciklopedijski članak]] ''Bosna i Hercegovina'', '''<tt>U svesku:</tt>''' [[Dalibor Brozović]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Sv. 2. : Be – Da, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2000., {{ISBN|953-6036-32-0}}, str. 252.</ref>

==Povijesno-zemljopisne regije==

Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]]:

* [[Bosna]] (kraj istočno od rijeke [[Vrbas]] i Povrbasja, južno od Save i Posavine, sjeverno od Hercegovine i zapadno od Drine)
* [[Bosanska krajina]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine, Cazinska Krajina je dio nje), odgovara povijesnom pojmu [[Turska Hrvatska]],<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8880 Bosanska krajina], enciklopedija.hr, pristupljeno 18. prosinca 2021.</ref> prvi naziv je uveden u [[19. stoljeće|19. stoljeću]])
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje, BiH|Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu [[Dubrovačko područje]])

One se dalje mogu podijeliti na:
* [[Cazinska krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad, krajnji zapad Bosanske Krajine)
* [[Dolnji kraji]] (područje uz Vrbas od Jajca do Banje Luke, nekad obuhvaća i Uskoplje/gornji Vrbas. Stara jezgra Bosanske Krajine).
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Završje, BiH|Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj na granici Bosanske Krajine i Hercegovine)
* [[Usora i Soli|Usora]] koja obuhvaća slijev rijeke Usore, općine (ili djelove općina) [[Teslić]], [[Usora]], [[Doboj]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Tešanj]] i [[Zavidovići]].
* [[Usora i Soli|Soli]] koji obuhvaća okolinu [[Tuzla|Tuzle]], odnosno većinom [[Tuzlanska županija|županiju Soli]]

== Županije Federacije Bosne i Hercegovine ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Cantons.png|mini|250px|Upravna podjela Federacije BiH]]
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|10 federalnih jedinica, županija]]:

{| class="toccolours" style="float:auto; text-align:right; background:#f5f5f5;"
|- style="text-align:center; background:lavender; font-weight:bold;"
  ! !! Broj !! Županija !! Središte !! !! Broj !! Županija !! Središte
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|20px]] || 1. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]''' || align=left | [[Bihać]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|20px]] || 6. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]''' || align=left | [[Travnik]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|20px]] || 2. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Županija Posavska|Posavska]]''' || align=left | [[Orašje]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|20px]] || 7. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]''' || align=left | [[Mostar]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|20px]] || 3. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Tuzlanska županija|Tuzlanska ili Soli]]''' || align=left | [[Tuzla]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|20px]] || 8. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]''' || align=left | [[Široki Brijeg]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|20px]] || 4. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska ili Žepačko-bobovačka]]''' || align=left | [[Zenica]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|25px]] || 9. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Sarajevska županija|Sarajevska ili Vrhbosanska]]''' || align=left | [[Sarajevo]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|20px]] || 5. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska Goražde]]''' || align=left | [[Goražde]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|20px]] || 10. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]''' || align=left | [[Livno]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|}

* '''Također vidjeti:''' [[Dodatak:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Popis gradova u Bosni i Hercegovini]]
* '''Također vidjeti:''' [[Općine i naselja u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]]

==Katolička upravna podjela Bosne i Hercegovine==

Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:

*1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]]
*3 [[Biskupija|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[provincija|provincije]]:

* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

==Promet==
{{glavni|Promet Bosne i Hercegovine}}

Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Neke željezničke pruge napravljene su za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dok se danas koriste tek povremeno zbog toga što su u ratu uništene. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenutno se gradi suvremena autocesta [[Koridor 5c]].

==Gospodarstvo==
{{glavni|Gospodarstvo Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|230px|desno|thumb|ARIA trgovački i poslovni centar, također je i sjedište TV kuće Al Jazeera Balkans u Sarajevu.]]

Poslije [[Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80 %.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila [[1996.]] – [[1998.|'98.]], ali rast se znatno usporio [[1999.]] godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990.]] godine, a sveden je na jednu četvrtinu prijeratnog (od 24&nbsp;000 $ prije rata na 6100 $ u [[2003.]] godini).

Nezaposlenost je [[2002.]] godine iznosila 41 %.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom [[perad]] i [[domaća svinja|svinje]]. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, zahvaljujući toploj [[mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], uzgaja se [[vinova loza]], razno [[povrće]] i [[maslina]], [[Obični mogranj|mogranj]], klementine, mandarine, limun (doduše znatno manje od [[mandarina]] i [[klementina]]) te ostalo voće. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se [[šljive]], [[jabuke]] i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

U [[Zavidovići]]ma se proizvodi namještaj, a u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Prijedor]]u celuloza. U nižim predjelima rastu [[hrast]] i [[bukva]], a u višim [[jela]], [[smreka]] te [[crni bor|crni]] i [[bijeli bor]]. Najviše listopadne šume ima Posavina.

U BiH postoje nalazišta kamene soli ([[Tuzla]]), gipsa (npr. [[Kupres]], [[Foča]], [[Jajce]]), željeza (npr. [[Vareš]]), boksita (u blizini [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]], [[Jajce|Jajca]], [[Čitluk]]a i drugih gradova) itd. Mnogo se eksploatira ugljen. Zbog prevelikog oslanjanja na ugljen u proizvodnji električne energije, BiH je danas druga na svijetu po smrtnosti prouzročenu zagađenjem zraka. Jedina gora je Sjeverna Koreja. Samo [[TE Tuzla|tuzlanska termoelektrana]] godišnje izgori tri milijuna tona ugljena. Još gore je odlaganje toksičnog otpada nedaleko od naselja i izlijevanje otpadnih voda u rijeke.<ref>(boš.) [http://tuzlanski.ba/carsija/bbc-u-tuzli-industrija-uglja-tihi-je-ubica-gradana-u-bosni-i-hercegovini-video/ Tuzlanski.ba] ''BBC u Tuzli: Industrija uglja tihi je ubica građana u Bosni i Hercegovini (VIDEO)'', 19. studenoga 2017. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://tuzlanski-tuzlanskiba.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/2017/11/bbc-tuzla34.jpg Tuzlanski.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201082102/https://tuzlanski-tuzlanskiba.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/2017/11/bbc-tuzla34.jpg |date=1. prosinca 2017. }} ''Talog'' FOTO  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref> Lukavac se suočava s problemom taloga "[[Bijelo more (Lukavac)|Bijelo more]]".<ref>(boš.) [http://www.kpktz.ba/index.php/vijesti/479-trajno-zbrinjavanje-taloga-bijelo-more Gospodarska komora Županije Soli Tuzla] ''“Trajno zbrinjavanje taloga Bijelo More”'' (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref>

Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U veće poznate planine ubrajaju se Igman, Vlašić, Bjelašnica, Treskavica itd. Termalni izvori smješteni su u [[Tešanj|Tešnju]], [[Kiseljak]]u, [[Laktaši]]ma, [[Višegrad]]u i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Međugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.

Veliki ulagač u elektroenergetski sustav u BiH je hrvatski [[HEP]], koji je ondje uložio milijarde eura prije raspada SFRJ. Uložio je u [[TE Gacko]], gdje polažu pravo na trećinu vlasničkog udjela u rudniku i TE Gacko i to na osnovi ulaganja od 400 milijuna njemačkih maraka (oko 200 mlijuna eura) po sporazumu sklopljenom 1986. godine. [[HE Dubrovnik|Hidroelektrana Dubrovnik]] projektirana je prije raspada SFRJ kao dio jedinstvene tehnološke cjeline koju su činile i hidroelektrane u Trebinju i Čapljini. HEP je uložio velike novce u [[TE Tuzla]] i [[TE Kakanj]].<ref>[https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/hep-dao-bih-rok-od-6-mjeseci-za-povrat-prijeratnih-ulaganja-u-te-gacko-zaprijetio-arbitrazom/ Lider Media] Lider/Hina: ''HEP dao BiH rok od 6 mjeseci za povrat prijeratnih ulaganja u TE Gacko, zaprijetio arbitražom'', 23. svibnja 2017. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref>

==Stanovništvo==
{{glavni|Stanovništvo Bosne i Hercegovine|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovinapop-2010.svg|230px|desno|thumb|Populacijska piramida 2010.]]

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH živi ukupno 3,513,159 stanovnika, od toga muškararaca 1,732,270 a žena 1,798,889. Etničku strukturu čine: Bošnjaci – 1&nbsp;769&nbsp;592 (50,11 %), Srbi 1&nbsp;086&nbsp;733 (30,78 %), Hrvati 544&nbsp;780 (15,43 %), Ostali 96&nbsp;539 (2,73 %), ne izjašnjava se 27&nbsp;055 (0,77 %), bez odgovora 6460 (0,18 %).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=1. srpnja 2016. |archive-date=24. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |url-status=dead}}</ref>

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika s ovim sastavom: 1&nbsp;902&nbsp;956 (43,47 %) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1&nbsp;366&nbsp;104 (31,21 %) [[Srbi|Srba]] i 760&nbsp;852 (17,38 %) [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]], 242&nbsp;682 (5,54 %) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104&nbsp;439 (2,38 %) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88 % Hrvata jesu [[katoličanstvo|katolici]], 90 % Bošnjaka jesu [[islam|muslimani]], a 99 % Srba jesu [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci – 4922, Crnogorci – 10&nbsp;048, Česi – 590, Talijani – 732, Židovi – 426, Mađari – 893, Makedonci – 1596, Nijemci – 470, Poljaci – 526, Romi – 8864, Rumunji – 162, Rusi – 297, Rusini – 133, Slovaci – 297, Slovenci – 2190, Turci – 267 i Ukrajinci – 3.29.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

Prema podacima iz [[CIA fact book]] iz 2000. godine, BiH ima 4&nbsp;025&nbsp;000 stanovnika a etnički sastav je bio sljedeći – 48 % [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], 37,1 % [[Srbi]], 14,3 % [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] i 0,6 % ostali.

Bosnu i Hercegovinu je 2013. kao i susjedne zemlje zahvatilo masovno iseljavanje državljana. Od 2013. do kraja listopada 2017. iz BiH je iselila 151&nbsp;101 osoba, od čega 68&nbsp;068 iz Federacije BiH, 68&nbsp;278 iz Republike Srpske i 14&nbsp;755 iz distrikta Brčkog.<ref>(boš.) [http://ba.n1info.com/a223950/Vijesti/Vijesti/Demografi-upozoravaju-Brojke-o-odlascima-odavno-alarmantne.html N1 BA] Ajla Šabanović: ''Demografi upozoravaju: Brojke o odlascima odavno alarmantne'', 31. listopada 2017. (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>

===Podaci iz prošlih popisa===

* [[1981.]] 4&nbsp;124&nbsp;256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 37,5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 20,4 % i drugi.
* [[1971.]] 3&nbsp;746&nbsp;111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39,6 %, [[Srbi]] 37,2 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 20,6 % i drugi.
* [[1961.]] 3&nbsp;277&nbsp;948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 42,9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25,7 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 21,7 % i drugi.
* [[1953.]] 2&nbsp;847&nbsp;790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44,4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31,3 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948.]] 2&nbsp;565&nbsp;283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41,6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34,7 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 22,6 % i drugi. [https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html]

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Bosne i Hercegovine}}

==Kultura==
{{glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Antun branko Šimić.JPG|230px|desno|thumb|[[Antun Branko Šimić]]]]

Nekadašnji rimski gradovi nalazili su se u [[Mogorjelo|Mogorjelu]], Bigesti i [[Cim]]u, a danas postoje samo njihovi ostaci. U stare gradove ubrajaju se [[Bobovac]], [[Star grad Vranduk|Vranduk]] i [[Srebrenik]], a njihovi dijelovi su u [[Jajce|Jajcu]] i [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelj]]u. [[Stećci]] potječu iz srednjeg vijeka, a najviše ih ima u [[Radimlja|Radimlji]]. [[Humačka ploča|Humačka je ploča]] najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na [[bosančica|bosančici]] (sadrži još i pet [[glagoljica|glagoljičnih]] slova).

Poznati slikari iz vremena poslije Drugoga svjetskog rata su: [[Virgilije Nevjestić]], [[Bekir Misirlić]], [[Ljubo Lah]], [[Meha Sefić]], [[Franjo Likar]], [[Mersad Berber]], [[Ibrahim Ljubović]], [[Dževad Hozo]], [[Affan Ramić]], [[Safet Zec]], [[Ismar Mujezinović]] i [[Mehmed Zaimović]]. Bosna i Hercegovina dala je i brojne književnike kao što su npr. pjesnici [[Antun Branko Šimić]], [[Aleksa Šantić]], [[Jovan Dučić]] i [[Mak Dizdar]], te npr. pisci: Zlatko Topčić, [[Ivo Andrić]], [[Meša Selimović]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Branko Ćopić]], [[Miljenko Jergović]], [[Isak Samokovlija]], [[Abdulah Sidran]] i [[Petar Kočić]].

=== Filmska kultura ===
Neki od poznatih bosanskohercegovački filmski djelatnika su: [[Hajrudin Krvavac]]-Šiba, [[Emir Kusturica]] (filmovima "[[Otac na službenom putu]]" i "[[Podzemlje (1995)|Podzemlje]]" osvojio na filmskom festivalu u Cannesu [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] (Palme d'Or) 1985. i 1995.), [[Mirza Idrizović]], [[Aleksandar Jevđević]], [[Ivica Matić]], [[Danis Tanović]] (filmom "[[Ničija zemlja (2001)|Ničija zemlja]]" osvojio [[Oscar]]a američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti u konkurenciji za najbolji strani film i nagradu [[Zlatni globus]] 2001.g.), [[Zlatko Topčić]], [[Ademir Kenović]], [[Benjamin Filipović]], [[Jasmin Dizdar]], [[Pjer Žalica]], [[Jasmila Žbanić]], [[Dino Mustafić]], [[Srđan Vuletić]] i [[Aida Begić-Zubčević|Aida Begić]].

=== Moderna glazba ===
Mnogi bosanskohercegovački izvođači poznati su u okružju, kao što su npr.: [[Dino Zonić]], [[Goran Bregović]], [[Davorin Popović]], [[Kemal Monteno]], [[Zdravko Čolić]], [[Edo Maajka]], [[Frenkie]], [[Šejla Sulejmanovski]], [[Elvir Laković|Elvir Laković Laka]], [[Dino Merlin]] i [[Tomo Miličević]], a veliku popularnost su imali pop i rock-sastavi kao npr. [[Bijelo dugme]], [[Indexi]], [[Plavi Orkestar]], [[Zabranjeno Pušenje]] i [[Dubioza kolektiv]].

== Šport ==
[[Datoteka:1984 Winter Olympics logo (6043301610).jpg|230px|desno|thumb|Logo [[ZOI 1984.|Zimskih olimpijskih igri u Sarajevu 1984. godine.]]]]
Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih športaša, od kojih su mnogi nastupali u momčadima bivše Jugoslavije. 
Najvažniji međunarodni športski događaj na prostoru BiH bile su [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|14. zimske olimpijske igre]] održane u Sarajevu od 7. – 19. veljače 1984. godine. Neki od poznatih olimpijaca su:
* [[XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.|Rim]], 1960: [[Tomislav Knez]] i Velimir Sombolac (nogomet),
* [[XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.|Tokio]], 1964: [[Mirsad Fazlagić]] (nogomet),
* [[XX. Olimpijske igre – München 1972.|München]], 1972.: [[Abaz Arslanagić]], [[Milorad Karalić]], [[Nebojša Popović (rukometaš)|Nebojša Popović]], Đorđe Lavrinić, Dobrivoje Seleć (rukomet)
* [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|Moskva]], 1980.: [[Mirza Delibašić]] i Ratko Radovanović (košarka)
* [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Los Angeles]], 1984.: [[Zdravko Rađenović]], [[Zlatan Arnautović (rukometaš)|Zlatan Arnautović]] (rukomet) i Anto Josipović (boks).

Rukometni klub Borac iz Banje Luke osvojio je sedam prvenstava [[rukomet]]a u Jugoslaviji, a 1979. godine bili su i [[Liga prvaka u rukometu|Europski klupski prvaci]] u rukometu. Košarkaški klub Bosna iz Sarajeva osvojio je [[Euroliga|Europsko klupsko prvenstvo]] u [[košarka|košarci]] 1979. godine. Ženski košarkaški klub Jedinstvo Aida iz Tuzle osvojio je Europsko klupsko košarkaško prvenstvo u Firenci. Karate klub Tuzla-Sinalco osvoji je četiri Europska prvenstva u [[karate]]u i jedno svjetsko prvenstvo.

Najpopularniji šport u BiH je nogomet, neki od bivših poznatih igrača i trenera su [[Josip Katalinski]], [[Dušan Bajević]], [[Miroslav Blažević]], [[Ivica Osim]], [[Enver Marić]], [[Safet Sušić]], [[Blaž Slišković]], [[Semir Tuce]], [[Faruk Hadžibegić]], [[Mehmed Baždarević]], [[Vahid Halilhodžić]] i [[Mirsad Fazlagić]], a od današanji su: [[Edin Džeko]], [[Zvjezdan Misimović]], [[Vedad Ibišević]], [[Emir Spahić]], [[Asmir Begović]], [[Miralem Pjanić]] i mnogi drugi.

==Povezani članci==

* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode Bosne i Hercegovine]]
* [[Bosanskohercegovačka kuhinja]]
* [[Telekomunikacije u Bosni i Hercegovini]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Bosnia and Herzegovina
|commonshr      = Bosna i Hercegovina
|commonscat     = Bosnia and Herzegovina
|commonscathr   = Bosna i Hercegovina
|wikiatlas      = Bosnia and Herzegovina
|wikiatlashr    = Bosne i Hercegovine
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Bosna i Hercegovina
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Bosna i Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]