Bubreg

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Bubrezi)
Jump to navigation Jump to search

Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ mokraćnog sustava. Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.Nalaze se između XII torakalnog i III lumbalnog kralješka.

Anatomija bubrega[uredi VE | uredi]

Bubreg je duguljasti organ veličine stisnute šake i oblika graha.

Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-smeđa. Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg, zajedno čine tzv. bubrežni (Gerotin) ovoj (nazvan po Dimitriu Geroti). Do bubrega dolaze štetne ili suvišne tvari koje se potom izlučuju iz tijela.

Osnovna je građevna jedinica bubrega nefron. Svaki bubreg sadrži otprilike 2 milijuna nefrona, u funkciji ih je milijun a ostali su u "pričuvi". Nefron započinje u bubrežnoj kori Malpighijevim tjelešcem, koje se sastoji od spleta krvnih žila-glomerula. Glomerule su smještene u Bowmanove čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul. Iz čahure izlazi arteriola efferens. Rad bubrega nadopunjuje koža.

Dijelovi bubrega[uredi VE | uredi]

1 -piramida , 2 – interloburalna arterija, 3 – bubrežna arterija, 4 -bubrežna vena, 5 – hylum, 6 – bubrežna nakapnica, 7 – mokraćovod, 8 – bubrežna čašica, 9 – čahura bubrega, 10 – donja kapsula, 11 – gornja kapsula, 12 – interloburalna vena, 13 – nefron, 14 – mala bubrežna čašica, 15 – velika bubrežna čašica, 16 – papile, 17 – Bertinijeva kolumna

Funkcija[uredi VE | uredi]

Krv arteriolom afferens dolazi do glomerula, gdje se filtrira krvna plazma kroz kapilarne stijenke do Bowmanove čahure. Krv nastavlja teći arteriolom efferens, koja se raspliće u sustav kapilara.Na Bowmanovu čahuru se nadovezuje proksimalni kanalić. koji se nastavlja u Henleovu petlju i zatim u distalni kanalić, u kori bubrega. Distalni kanalići se slijevaju u sabirne kanaliće. Uz te kanaliće se nalaze kapilare, te dolazi do reapsorpcije korisnih tvari. Vrhovi piramida, koje tvore sabirni kanalići, ulaze u bubrežnu čašicu, koje se slijevaju u bubrežnu nakapnicu koja se nastavlja u mokraćovod.

Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina. Ako tjelesna tekućina postane hipertonična, hipofiza izlučuje antidiuretički hormon-ADH. ADH se filtrira u čahuri nefrona, te stijenke nefrona postaju propusnije- reapsorpcija vode se povećava. U suprotnome slučaju,ako dođe do hipotoničnosti, ADH se prestaje lučiti, i voda se u većim količinama izlučuje.

Tamm-Horsfallov protein (uromodulin) nastaje na luminalnoj površini stanica uzlaznog dijela Henleove petlje u bubreg svih sisavaca.

Bolesti bubrega[uredi VE | uredi]

Simptomi disfunkcije bubrega:

Oticanje[uredi VE | uredi]

Glavni zadatak bubrega je uklanjanje otpada i tečnosti iz tela. Kada se to ne dešava nagomilavanje dodatne tečnosti i vode izaziva oticanje. Oticanje se može javiti u rukama, nogama, skočnim zglobovima, licu i ispod očiju.

Vrtoglavica[uredi VE | uredi]

Ako bolest bubrega izazove anemiju, možete patitii od čestih vrtoglavica, što stvara osećaj ošamućenosti, nestabilnosti ili gubitak ravnoteže. To se dešava zato što anemija sprečava da mozak dobije dovoljno kiseonika. To dalje može izazvati problemi sa pamćenjem, otežanom koncentracijom i probleme sa spavanjem.

Neprijatan ukus u ustima[uredi VE | uredi]

Bolest bubrega može izazvati nepiratan ukusu u ustima. To se dešava zato što slabo funkcionisanje bubrega dovodi do povećanja nivoa uree u krvi. Urea utiče na stvaranje amonijaka u pljuvačci koji izaizva neprijatan ukus.