Buna Jurja i Vilima Vitovca protiv kralja Matije Korvina 1488.
| Buna Jurja i Vilima Vitovca protiv kralja Matije Korvina 1488. | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||||||
| Sukobljeni | |||||||||||
| Juraj Vitovec Vilim Vitovec |
 Hrvatsko Kraljevstvo  Kraljevina Ugarska
| ||||||||||
| Vođe | |||||||||||
| Juraj Vitovec Vilim Vitovec |
Jakov Szekely | ||||||||||
Buna Jurja i Vilima Vitovca protiv kralja Matije Korvina 1488. bio je pobuna unutar Hrvatsko-Ugarske države.
Uvodne okolnosti[uredi | uredi kôd]
Otac braće Vitovca Jan Vitovec došao je do mnogih časti i milosti koje nije zaslužio, izdajom, nedosljednošću i priklanjanjem jačemu. No, sinovi mu Juraj i Vilim nisu bili tako snalažljivi u politici kao otac im Jan, ali su bili prevrtljivi i nevjerni kao on. Baštinili su sve očeve (nezaslužene) časti i milosti, no pali su u nemilost, jer su se odmetnuli od kralja Matijaša Korvina. Vjerojatni razlog odmetanja jest što im je sudbena vlast i sud u Varaždinu oduzeta na Saboru u Budimu 1486., te svi poslovi podređeni banskom sudu.[1]
Tijek borbe[uredi | uredi kôd]
Odmetnuli su se i podigli su bunu 1488. godine.[2] Kralj je iste godine na njih poslao kapetana Jakova Szekelya za suzbiti njihovo odmetništvo. Oružano im je oteo posjede, među kojima i Trakošćan.[1]
Posljedice[uredi | uredi kôd]
Nakon što je kralj isplatio Szekelyu troškove protjerivanja Vitoveca od 16.000 forinta, predao je kraljuje posjede oduzete nevjernim Vitovcima koje je kralj dao svom sinu Ivanišu.[1] Tako je buna braći Vitovec ugrozila ugled koji su stekli junaštvima u borbama protiv osmanskih osvajača, poput pobjede nad dan sv. Bartula (24. kolovoza), najvjerojatnije 1479. kad je turska vojska pustošila Nedelišće i čakovečki kraj, kad je Juraj osmanske snage suzbio i hametice potukao,[1] odnosno za pobjedu u bitci kod Brežaca.
Progonstvom Vitovcâ prestala je i Zagorska kneževina.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Zdenko Balog: Istraživanje najranije povijesti tvrđave Trakošćan – prije dolaska Draškovića (iz časopisa KAJ, broj 5-6/2012), Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura. Objavljeno 6. travnja 2015. Pristupljeno 29. svibnja 2016.
- ↑ Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 400. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.