Buna Jurja i Vilima Vitovca protiv kralja Matije Korvina 1488.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Buna Jurja i Vilima Vitovca protiv kralja Matije Korvina 1488.
Vrijeme 1488.
Lokacija
Ishod Progonstvo braće Vitovca, a kralj Matija Korvin njihove posjede predaje sinu Ivanišu. Prestanak Zagorske kneževine.
Casus belli Oduzimanje sudbene vlasti Vitovcima i predavanje iste banskom sudu.
Teritorijalne promjene Hrvatsko zagorje
Sukobljeni
Juraj Vitovec
Vilim Vitovec
Croatian Chequy.svg Hrvatsko Kraljevstvo
Coat of Arms of Hungary.svg Kraljevina Ugarska
Vođe
Juraj Vitovec
Vilim Vitovec
Jakov Szekely

Buna Jurja i Vilima Vitovca protiv kralja Matije Korvina 1488. bio je pobuna unutar Hrvatsko-Ugarske države.

Uvodne okolnosti[uredi | uredi kôd]

Otac braće Vitovca Jan Vitovec došao je do mnogih časti i milosti koje nije zaslužio, izdajom, nedosljednošću i priklanjanjem jačemu. No, sinovi mu Juraj i Vilim nisu bili tako snalažljivi u politici kao otac im Jan, ali su bili prevrtljivi i nevjerni kao on. Baštinili su sve očeve (nezaslužene) časti i milosti, no pali su u nemilost, jer su se odmetnuli od kralja Matijaša Korvina. Vjerojatni razlog odmetanja jest što im je sudbena vlast i sud u Varaždinu oduzeta na Saboru u Budimu 1486., te svi poslovi podređeni banskom sudu.[1]

Tijek borbe[uredi | uredi kôd]

Odmetnuli su se i podigli su bunu 1488. godine.[2] Kralj je iste godine na njih poslao kapetana Jakova Szekelya za suzbiti njihovo odmetništvo. Oružano im je oteo posjede, među kojima i Trakošćan.[1]

Posljedice[uredi | uredi kôd]

Nakon što je kralj isplatio Szekelyu troškove protjerivanja Vitoveca od 16.000 forinta, predao je kraljuje posjede oduzete nevjernim Vitovcima koje je kralj dao svom sinu Ivanišu.[1] Tako je buna braći Vitovec ugrozila ugled koji su stekli junaštvima u borbama protiv osmanskih osvajača, poput pobjede nad dan sv. Bartula (24. kolovoza), najvjerojatnije 1479. kad je turska vojska pustošila Nedelišće i čakovečki kraj, kad je Juraj osmanske snage suzbio i hametice potukao,[1] odnosno za pobjedu u bitci kod Brežaca.

Progonstvom Vitovcâ prestala je i Zagorska kneževina.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e Zdenko Balog: Istraživanje najranije povijesti tvrđave Trakošćan – prije dolaska Draškovića (iz časopisa KAJ, broj 5-6/2012), Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura. Objavljeno 6. travnja 2015. Pristupljeno 29. svibnja 2016.
  2. Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 400. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.