CSS
CSS je kratica od (eng.) Cascading Style Sheets. Radi se o stilskom jeziku, koji se rabi za opis prezentacije dokumenta napisanog pomoću markup (HTML) jezika.[1]
Kako se web razvijao, prvotno su u HTML ubacivani elementi za definiciju prezentacije (npr. tag <font>), ali je dovoljno brzo uočena potreba za stilskim jezikom koji će HTML osloboditi potrebe prikazivanja sadržaja (što je prvenstvena namjena HTML-a) i njegovog oblikovanja (čemu danas služi CSS). Drugim riječima, stil definira kako prikazati HTML elemente. CSS-om se uređuje sam izgled i raspored stranice.
Style sheet u CSS-u sastoji se od nekoliko pravila. Svako pravilo sastoji se od selektora i deklaracijskog bloka.
Selektor (engl. selector) označava dio markupa na koji se primjenjuje stil. Selektor može biti:
- svi elementi istog tipa, npr. svi h2 elementi
- elementi određenog id ili class atributa:
- id: jedinstven element
- class: može obuhvaćati više od jednog elementa
- elementi u odnosu na druge elemente u DOM-u
Pseudoklase su klase koje omogućuju opisivanje informacija koje nisu dostupne u DOM-u poput :hover
koji identificira sadržaj samo ako korisnik drži pokazivač nad sadržajem.
Deklaracijski blok su vitičaste zagrade unutar kojih se nalaze deklaracije. Svaka deklaracija sastoji se od svojstva, dvotočke (:
) i vrijednosti. Između svake dvije uzastopne deklaracije mora se nalaziti točka zarez (;
).[2]
Vrijednosti mogu biti ključne riječi poput "center" (sredina) i "inherit" (naslijedi), brojčane vrijednosti poput 100 (debljina fonta), 200px (200 piksela), 50vw (50 % širine viewporta) ili 80% (80 % širine prozora). Vrijednosti boja mogu biti ključne riječi (npr. "red" za crveno), heksadecimalne vrijednosti (npr. #FF0000 ili #F00), RGB vrijednosti od 0 do 255 (npr. rgb(255, 0, 0)
), RGBA vrijednosti koje uključuju i alpha prozirnost (npr. rgba(255, 0, 0, 0.8)
) ili HSL/HSLA vrijednosti (npr. hsl(000, 100%, 50%)
, hsla(000, 100%, 50%, 80%)
).[3]
CSS možemo pisati unutar same HTML stranice, na dva načina:
- kao stilove u zaglavlju HTML dokumenta (tj. između <style> i </style> elementa)
<style type="text/css"> h1 { color: blue } </style>
- unutar samih HTML tagova, npr.
<p style="color: magenta;">Neki tekst</p>
što daje:Neki tekst
ili ga možemo definirati u posebnom dokumentu, i rabiti pomoću poziva:
<link rel="stylesheet" href="xyz.css" type="text/css">
ili pak:
<style type="text/css"> @import url(http://www.neki.url/neki_stil[neaktivna poveznica]); </style>
Informacija se u CSS-u može primiti na nekoliko načina. Izvori tih informacija mogu biti preglednik, korisnik i autor.
Različiti izvori imaju različite prioritete. U konačnici se prikazuje izvor s najvišim prioritetom. To se zove cascading.
Prioritet | Izvor | Opis |
---|---|---|
1 | Importance | Bilješka ‘!important ’ ima najviši prioritet
|
2 | Inline | Stil primijenjen na HTML element preko ‘style’ HTML atributa |
3 | Medijski upit | Definicija nekog svojstva primjenjuje se na sve medije (računalo, mobitel, ispis, ...), osim ako je definiran poseban CSS za taj medij |
4 | Definirano od strane korisnika | Većina preglednika ima značajku pristupačnosti: korisnički definiran CSS |
5 | Specifičnost selektora | Posebni kontekstualni selektor (#heading p ) ima prioritet nad općenitim (samo #heading)
|
6 | Redoslijed pravila | Posljednje deklarirano pravilo ima najviši prioritet |
7 | Nasljeđivanje od roditelja | Ako svojstvo nije deklarirano, nasljeđuje se od roditelja |
8 | CSS svojstvo unutar HTML dokumenta | CSS stil ima prednost pred vrijednosti koju definira sam preglednik |
9 | Zadano u pregledniku | Najniži prioritet ima vrijednost već deklarirana u samom pregledniku određena prema W3C specifikacijama zadanih vrijednosti |
- ↑ CSS developer guide. Mozilla Developer Network. Pristupljeno 24. rujna 2015.
- ↑ W3C CSS2.1 specification for rule sets, declaration blocks, and selectors (engleski). World Wide Web Consortium. 7. lipnja 2011. Pristupljeno 20. lipnja 2009.
- ↑ CSS Color (engleski). Mozilla Developer Network. 28. lipnja 2016. Pristupljeno 23. kolovoza 2016.