Crkva sv. Ane u Podhumu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva sv. Ane
Lokacija Mostar, BiH
Koordinate 43°20′11″N 17°48′32″E / 43.33652°N 17.80884°E / 43.33652; 17.80884Koordinate: 43°20′11″N 17°48′32″E / 43.33652°N 17.80884°E / 43.33652; 17.80884
Godine izgradnje prije osmanskih vremena
Srušen tijekom osmanske vlasti
Religija katoličanstvo
Patron sv. Ana

Crkva sv. Ane je bila katolička crkva u Podhumu kod Mostara.

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva je bila postojala još prije turske okupacije grada Mostara. Bila je pod franjevačkom upravom. U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije iz 1867. godine, fra Petar Bakula ju je spomenuo i još sedam katoličkih crkava u Mostaru i bližoj okolici, pod franjevačkom upravom, koje su ovdje bile do turske okupacije grada.[1]

Do dolaska Osmanlija u Mostaru su još bile crkve sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, sv. Stjepana Prvomučenika i sv. Luke s lijeve strane Neretve, sv. Ruže Viterbijske u Ilićima, a s desne strane Neretve crkva sv. Luke u Mostaru, i Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog na Pijescima u Zahumu,[2] te crkva sv. Jakova.[1]

Bila je smještena južno od franjevačkoga samostana i crkve sv. Antuna Padovanskog. Nalazila se u rastoku rijeke Radobolje. Fra Petar Bakula je zapisao da pod Vukodolom, na sjevernoj strani u podgrađu Podhumu je na mjestu crkve sagrađena džamija. U blizini je stari mostić na Radobolji koji su još u Bakulina vremena zvali most svete Ane. Džamija na mjestu stare crkve je džamija Derviš-paše Bajezidagića, preko puta ondašnje Franjevačke crkve.[1][3][4] Džamija je na mjestu crkve sagrađena 1592. godine, minaret 1597., a uz nju medresa, mekteb i knjižnica. Porušeni su 1993. godine.[5]

Jedna je od tih drevnih osam prijeturskih crkava u Mostaru. Kao i većina preostalih katoličkih zdanja postala je arhiv pod zemljom, koja katolicima još uvijek nije dopušteno obnoviti i još se na mjestu starih crkava grade džamije, na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće, kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove.[2][6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Poskok.info Mostarske crkve prije turske okupacije. Mačem širili vjeru, rušenjem gradili bogomolje. PIŠE: Darko Juka , tjednik Republika. 31. srpnja 2009. (pristupljeno 16. kolovoza 2017.)
  2. 2,0 2,1 Hrvati AMAC Priopćenje javnosti - prosvjed. Predsjednik HKD Napredak Mostar, prof. dr. fra Andrija Nikić. 2008. (pristupljeno 20. kolovoza 2017.)
  3. Prvi.tv Darko Juka: Mostarske džamije crkvenih korijena 3. ožujka 2017. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  4. Hrsvijet.net Darko Juka / Hrvatsko slovo: NOVI POKUŠAJI ISLAMIZACIJE MOSTARA: Pronađeni ostatci džamije zapravo su temelji katoličke crkve 16. kolovoza 2010. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  5. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Džamije u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamije) u Mostaru 25. siječnja 2005. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  6. Obnova treće džamije u zaapadnom dijelu (Mostara), Dnevni list, 28. rujna 2008. str. 13.