Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva sv. Jakova Apostola
Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu
Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu
Lokacija Kraj (Dicmo)
Koordinate 43°37'46.6"N 16°35'37.0"E
Arhitekt Emilio Cicilijani
Godina završetka 1934.
Renoviran 1969.
1984.
Religija rimokatoličanstvo
Patron Sv. Jakov Apostol
Sv. Ana
Arhitektonski stil novoromanika
Dimenzije 35 m duga i 17 m široka

Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu je župna crkva župe Dicmo Donje. Sagrađena je za župnika don Bartola Ganze 1934. godine i pomoćnika don Klementa Tadina, voditelja radova. Stara crkva svetog Jakova nalazila se na groblju. Nije poznata godina njezine gradnje, ali opoznato je da ju je opisao splitski nadbiskup Stjepan Cupilli u izvješću iz 1709. godine kada je obavio vizitaciju župe.[1]

Izgled[uredi | uredi kôd]

Nova crkva sagrađena je od klesanog kamena na tri lađe u novoromaničkom stilu, ali s neobičnim i impozantnim zvonikom na pročelju.[2] Zvonik je nadograđen za 4,26 metara, a križ na zvoniku visok je 1,80 metara za župnika don Ivana Dragušice 1994. godine. Tom su prigodom u zvonik postavljena nova četiri zvona salivena u Innsbrucku u tvrtki Grassmayer ukupne težine 1650 kg. Crkvu dugu 35 i široku 17 metara, projektirao je arhitekt Emilio Cicilijani. Glavni oltar je u polukružnoj apsidi na kojemu su kipovi sv. Jakova i sv. Ane. Iza oltara su dvije sakristije. Crkvene lađe odijeljene su stupovima i lukovima. U pokrajnim lađama nalaze se oltari Srca Isusova i sv. Ane s kipovima.

Crkva je obnavljana 1969. godine za župnika don Branka Markića, 1984. za župnika don Ante Balića, te za župnika don Ivana Dragušice (1993. – 1999.). Ispred starog glavnog oltara postavljen je novi oltar, a na koru iznad glavnih vrata 1998. godine postavljene su nove Hefererove orgulje nabavljene prilozima vjernika na poticaj župnika don Ivana Dragušice.[3]

Župnici župe Dicmo Donje[uredi | uredi kôd]

Hefererove orgulje.jpg
Pećina Gospe Lurdske
  • fra Lovre Jazidić (Jazičić) (1703. – 1704.)
  • fra Ilija Despotović-Tešija (1777. – 1780.)

...

  • fra Bone (Bonaventura) Buljan (1809. – 1811.)

...

  • don Ante Katić, župni upravitelj (1851. – 1854.)
  • don Mate Bratinčević, župni upravitelj (1855. – 1863.)

...

  • don Frane Jerkunica (1893. – 1897.)
  • don Ivan Škarica Žikov (1897. – 1906.)

...

  • don Bartul Ganza, nestalni župnik (1921. – 1942.)
  • don Ante Grgić (1939. – 1940.)

...

  • don Stipe Žuro (1992. – 1993.)
  • don Ivan Dragušica (1993. – 2000.)
  • don Mirko Skejić (2000. – 2002.)
  • don Vladimir Strikić (2002.-....); dekan Kliškog dekanata

Blagdan sv.Jakova i Ane (25,26.07) ujedno je dan općine Dicmo, u ta dva dana mnogobrojni vjernici iz čitave Hrvatske prođu kroz crkvu sv. Jakova, na blagdan Gospe od Ružarija koji se po običaju slavi uvijek prvu nedjelju mjeseca listopada i blagdan Srca Isusova također bude mnogobrojnih vjernika iz Dicma i okolnih mjesta. Na blagdan Gospe Lurdske sv.Misa svake godine bude na otvorenome u crkvenome dvorištu, ispred špilje Gospe Lurdske. Sv. Jakovu i Ani se na njihov blagdan tradicionalno u ruke donosi biljka murtela.

Župne knjige[uredi | uredi kôd]

Stare deskriptivne matične knjige župe Dicmo Donje nisu sačuvane. Matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (1825-o.1850) čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru, a novije za razdoblje o.1850-o.1900. u Državnom arhivu u Splitu. Parice matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih (1819-1940) čuvaju se u Nadbiskupskom arhivu u Splitu, dok se Stanje duša (lat. Status animarum) čuva u župnom uredu.

Orgulje[uredi | uredi kôd]

Ivan Faulend Heferer izgradio je orgulje za crkvu (op. 263) 1998. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

I. manual C–a3
1. Bourdon 16'
2. Principal 8′
3. Drveni poklopnik 8′
4. Salicional 8′
5. Oktava 4′
6. Cijevna flauta 4′
7. Visoka oktava 2'
8. Mješanica III-V 1 1/3'
II. manual C–a3
9. Gudački principal 8′
10. Planinski rog 8′
11. Morski val 8′
12. Fugara 4′
13. Noćni rog 4'
14. Sesquialtera II 2 2/3′
15. Blokflauta 2'
Pedal C–f1
16. Duboki bas 16′
17. Nježni bas 16′
18. Oktavni bas 8′
19. Fagot 16'
20. Fagot 8'
21. Fagot 4'

Spojevi: II-I, I-P, II-P, Sup II-P, Sub II-I, Sup II-I, Sup II (za 8' i 4' registre).
Kolektivi: P, MF, F, T, 0.
Pomagala: 2 slobodne kombinacije, crescendo (valjak), žaluzije (II. manual), ped. aut., ukidač valjka, ukidač jezičnjaka, ukidač ručne registrature.
Trakture su pneumatske.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Vidović, Mile, str. 207.
  2. Vidović, Mile, str. 206.
  3. Vidović, Mile, str. 206.-207.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Armano, Emin, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb, 2006. ISBN 953-7168-03-4
  • Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija, župe i ustanove, Crkva u svijetu, Split, 2004. ISBN 953-6151-82-0