Prijeđi na sadržaj

Crvenkasta panjevčica

Izvor: Wikipedija
Crvenkasta panjevčica
Sistematika
Carstvo:Gljive
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Strophariaceae
Rod:Hypholoma
Vrsta:H. lateritium
(Schaeff.) P. Kumm.
Dvojno ime
Hypholoma lateritium
Sinonimi
  • Hypholoma lateritium var. lateritium (Schaeff.) P. Kumm. (1871.)
  • Hypholoma lateritium var. pomposum (Bolton) P. Roux & Guy García (2006.)
  • Hypholoma sublateritium (Fr.) Quél. (1872.)
  • Hypholoma sublateritium f. pomposum (Bolton) Massee (1892.)
  • Hypholoma sublateritium f. sublateritium (Fr.) Quél. (1872.)
  • Hypholoma sublateritium f. vulgaris Massee (1892.)
  • Hypholoma sublateritium var. aranoides Raithelh. (1991.)
  • Hypholoma sublateritium var. pomposum (Bolton) Rea (1922.)
  • Hypholoma sublateritium var. schaefferi (Berk. & Broome) Sacc. (1887.)
  • Hypholoma sublateritium var. squamosum (Cooke) Sacc. (1887.)
  • Hypholoma sublateritium var. sublateritium (Fr.) Quél.(1872.)
Baze podataka

Crvenkasta panjevčica (lat. Hypholoma lateritium) je nejestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae). U Europi se ova gljiva često smatra nejestivom ili čak otrovnom, ali u SAD-u i Japanu očito je popularna jestiva gljiva.[1]

  • Klobuk crvenkaste panjevčice je širok od 4 do 9 centimetara, mesnat, najprije kuglast, kasnije polukuglast i na kraju raširen, gladak, crvenkastoopekaste boje, u sredini tamniji, prema obudu svjetliji, na rubu ostaci zastorka u obliku smeđih dlačica.
  • Listići su gusti, pomiješani s kraćima, prirasli na stručak, blijedožućkasti, kasnije maslinaste i naposljetku tamnomaslinaste boje.
  • Stručak je visok od 5 do 11 centimetara, debljine od 0,5 do 1 cm, vitak, cjevasto šupalj, tamnosmeđe boje, prema klobučiću žut, a prema dolje crvenkastoopekast. U gornjem dijelu ostaci zastorka u obliku tamnocrtastog prstenka.
  • Meso je žućkaste boje, bez svojstvenog mirisa i prilično gorka okusa.
  • Spore su eliptične, ljubičastosmeđe boje, 6 - 9 x 3 – 4 μm.

Kemijske reakcije

[uredi | uredi kôd]

Kožica klobuka i površina stručka sa sumpornom kiselinom H2SO4 postanu lagano maslinasti, dok se sa željeznim sulfatom FeSO4 kora stručka oboji trenutačno tamnozeleno; s kalijevom lužinom stručak odmah postane narančastožut, zatim smeđ.

Stanište

[uredi | uredi kôd]

Raste tijekom cijele godine po starim panjevima raznog drveće.

Upotrebljivost

[uredi | uredi kôd]

Crvenkasta panjevčica nije jestiva, zbog prilično gorka okusa.[2]

Sličnosti

[uredi | uredi kôd]

Crvenkasta panjevčica raste tijekom cijele godine u krasnim kiticama po starim panjevima. Krasna crvenkastoopekasta boja klobuka odmah je odvaja od otrovne sumporače koja je sumporastožute boje. U Americi raste jedan varijetet koji je jestiv i manje gorak. Hypholoma sublateritium var. permagna naraste izvanredno velika tako da joj klobuk dosegne i do 15 cm širine.

Slike

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. McIlvaine, Charles; Macadam, Robert K. (1973). One Thousand American Fungi. New York: Dover. ISBN 0-486-22782-0.
  2. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Hypholoma lateritium
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hypholoma lateritium