Cubeo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Cubeo (Kubéwa, Kobéua, Cobewa, Cobéua, Corôa, Kubéu, Kobewa, Kobewána, Kubéo; sami sebe nazivaju Pamíwa, u značenju ljudi), jedno od najznačajnijih Tucanoan plemena nastanjenih u Kolumbiji i susjednim područjima Brazila i Venezuele. Teritorij Cubeo Indijanaca nalazi se uz rijeku río Querarý, gornja Aiarý (pritoka Içane) i Hähänaua ili pravih Cubea na río Cuduiarý. Cubeo broje peko 6.000 duša (1994 SIL) od čega 6.000 u Kolumbiji i oko 150 kod São Gabriela na sjeverozapadu brazilske države Amazonas na rijeci Uaupés.

Najbrojniji kolumbijski Cubeo, žive u 4 departmana: a) Vaupés, 663 u općini Caruru i 1.929 u općini Acaricuara, (Arango & Sánchez 1998); b) u departmanu Amazonas na općinama Leticia i Mirití-Parana; c) departman Guainía, na općini Puerto Inírida sa plemenima Kurripako, Guanano, Desana, Piratapuyo, Tucano i Puinave; d) departman Vichada u općini Puerto Carreño, sa plemenima Kurripako i Puinave.

Kulturno pripadaju plemenima Kišne šume. Organizirani su u tri egzogamne fratrije koje obuhvaćaju 38 klanova. Tradicionalna kuća (nastamba) je kolektivna maloca[1]. Ekonomska aktivnost počiva na zemljoradnji posijeci-i-spali, sa gorkom (otrovnom) maniokom, kao osnovnom prehrambenom biljkom, uz koju uzgajaj i drugo korijenje i voće. od zanata poznaju košaraštvo i drvorezbarstvo, izrada kanua, vesala; ribarske zamke. tekstil proizvode od vlakana cumare-palme (Astrocaryum chambira)

Običaji[uredi VE | uredi]

Najkompleksnije i najvažnije ceremonije kod Cubea su ceremonije oplakivanja pokojnika, poznate pod kolektivnim imenom óyne, što Irving Goldman prevodi sa eng. riječju weeping[2]. posao je u sdruštvu podijeljen po dobnim granicama i spolu, muški i ženski[3].

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Irving Goldman, The Cubeo Indians of the Northwest Amazon
  • Goldman, Irving 1940. Cosmological beliefs of the Cubeo Indians. JAF 53: 242-247.
  • Morse, Nancy L. 1985. Cubeo kinship. IMCP 18: 79-92. Dallas
  • Salser, Jay K., Jr. 1970. Cubeo acculturation to coca and its social implications. Economic Botany 24/2: 182-186.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]