Cvjetari

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Cvjetari
Ljubičasta drvorovka (Xylocopa violacea)
Ljubičasta drvorovka (Xylocopa violacea)
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Red: Hymenoptera
Podred: Apocrita
Natporodica: Apoidea
Područje života

Cvjetari (Apoidea) natporodica su srednje velikih do velikih opnokrilaca, najčešće dlakava tijela. Dlačice na trbuhu i na stražnjim nogama služe im za skupljanje peluda pa se među njima razlikuju sabirači trbuhom (gastrilegina) i sabirači nogama (podilegina). Kod najprilagođenijih cvjetara su stopala stražnjih nogu proširena i dlakava poput četkice.

Ružna rezačica (Megachile centuncularis)
Pješčara (Andrena fulva)
Prave pčele medarice (Apis mellifera), radilice na djelu.

Izgled[uredi VE | uredi]

Prednja im se krila pri mirovanju ne preklapaju. Ticala su im koljenasta. Žalac je rijetko smanjen.

Način života[uredi VE | uredi]

Svi cvjetari ne skupljaju samo pelud, nego i nektar. Usni su im organi prilagođeni za lizanje i sisanje, donja usna i donje čeljusti često su jako dugački. Cvjetari žive djelomično samotno, djelomično u zajednicama u kojima uz spolne životinje ima mnogo krilatih radilica. Prave gnijezda u zidovima, zemlji, drvetu, stabljikama i sl.

Ličinke[uredi VE | uredi]

Ličinke se hrane medom i peludom. Kukavičji cvjetari ne prave gnijezda nego svoja jaja podmeću u saće drugih cvjetara koji ih onda hrane.

Porodice[uredi VE | uredi]

Poznatije su porodice: pješčare (Andrenidae), rezačice (Megachilidae), glinarice (Anthrophoridae), drvorovke (Xylocopidae), pčele (Apidae). [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8


Crystal 128 babelfish.svg Nedovršeni članak Cvjetari koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.