Džemal Merdan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Džemal Merdan, general tzv. Armije BiH. Jedan od aktivnih sudionika rata u BiH. Obnašao više zapovjednikh dužnosti, od zapovjednika Patriotske lige Zeničkog okruga pa do zamjenika zapovjednika 3. korpusa tzv. Armije BiH. Proveo jedno vrijeme u SAD-u gdje je stekao naslov "NATO general". Prošao je sve vojne škole JNA gdje je i bio na zapovjednim položajima sve do 1991. godine.[1] Njegova uloga u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku tek se ima rasvijetliti. Nije se iskazao ratnim umijećem protiv Vojske Republike Srpske. Jedine ratne uspjehe postigao je napadima na izolirane i blokirane hrvatske enklave i osamljena sela u Srednjoj Bosni.

Sredinom 1993. sudjelovao kao predstavnik muslimansko-bošnjačke vojske na sastancima u svezi s potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre.[2]

Već je tijekom osmomjesečne blokade hrvatske enklave u Lašvanskoj dolini tražio predaju tamošnjeg HVO-a i to ucjenama Slobodanu Langu. Kad je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu konačno 20. prosinca 1993. došao do od 70.000 Hrvata Lašvanske doline i probio osmomjesečnu blokadu Središnje Bosne, dogovoreno je dvodnevno primirje. 22. prosinca 1993. izdao Merdan je izdan naredbu za napad (akcija "Krvavi Badnjak") pred kraj primirja. U naredbi između ostalog, stoji:[3]

Wikicitati „Uništiti živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza Busovača rad ispajanja s muslimanskom enklavom Stari Vitez – Kruščica. U tu svrhu upotrijebiti sva raspoloživa ariteljerijska sredstava, pješadiju i kemijska sredstava i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja u slavu uzvišenog All’aha dž.š.”
(Džemo Merdan, zapovjed za napad 22. prosinca 1993.)

Džemal Merdan bio je svjedok obrane Enveru Hadžihasanoviću pred Haaškim tribunalom.[4]

Iskoristivši činjenicu da su hrvatski državljani, predsjednici više udruga Domovinskog rata u BiH prijavili su skupinu muslimansko-bošnjačkih visokih časnika tzv. Armije BiH, među ostalima zamjenika zapovjednika III. korpusa Džemala Merdana. Sumnjiče ih stotine slučajeva zločina, ubojstva, mučenja, zatočenja, protjerivanje i razna zlostavljanja, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske Dinku Cvitanu prijavu su podnijeli 2. ožujka 2017. u Zagrebu.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (boš.) Fondacija Svjetlost Zenica Predavanje generala Džemala Merdana, 7. ožujka 2018. (pristupljeno 13. svibnja 2019.)
  2. Dopis Ureda za informacije OZ SB HVO 21. lipnja 1993.
  3. Dnevnik.ba G. Lujanović: Napad pod osobnim nadzorom Rasima Delića: Ni nakon 23 godine nitko nije odgovarao za masakr u Križančevom Selu, 22. prosinca 2016 - 13:09 (14. svibnja 2019.)
  4. (srp.) Sense Agency ODGOVORNO POSTUPANJE ILI PROPUST?, 9. prosinca 2004. (pristupljeno 14. svibnja 2019.)
  5. Jutarnji list HINA: SDA osudila podnošenje prijava DORH-u protiv 16 časnika bošnjačke Armije BiH, 14. ožujka 2017. (pristupljeno 13. svibnja 2019.)