Daranj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Daranj [1] (mađ. Darány) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 28,10 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45° 58' 49" sjeverne zemljopisne širine i 17° 35' 7" istočne zemljopisne dužine, 3,5 km sjeveroistočno od Drave i granice sa Republikom Hrvatskom. Najbliže naselje u RH je Novi Gradac.

Barča je 7 km prema jugozapadu, Išvandin je 2,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Zádor je 4 km istočno-jugoistočno, Dombol (Dombov) je 2,5 km jugoistočno, Gardonja je 2 km južno-jugoistočno, a Tomašin je 2 km južno-jugozapadno.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7988.

U ovom selu djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi pisani dokumenti spominju Darány 1437., kad ga se darovali obitelji Marczali. Vjerojatno je da je Darány postojao i prije. Ime župe u obliku Daron se spominje 1455., prigodom posvećivanja crkve sv. Ivana Krstitelja.

Za vrijeme turske vlasti su porezni popisi (defteri) zabilježili 30 odnosno 56 kuća.

Selo je pripadalo plemićima Nádasdyjima, a kasnije Széchenyijima.

Prvi Hrvat koji se naselio u Daranj je došao u godinama nešto prije početka Drugoga svjetskog rata. Daranj je bio selo mađarskog stanovništva uglavnom kalvinističke vjere [1].

Promet[uredi VE | uredi]

Kroz Darány prolazi državna cestovna prometnica br. 6. Kroz selo prolazi željeznička prometnica Velika Kaniža-Pečuh. 1 km južno od sela prolazi željeznička pruga Barča-Viljan. U selu je željeznička postaja, a postaja na udaljenoj pruzi Barča-Viljan također nosi ime ovog sela.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Daranj je poznato lovište. Kroz povijest su obližnje velike šume su izvorom daranjskih prihoda. Staništem su brojnih zaštićenih životinjskih vrsta [1].

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Daranj ima 1019 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 4%, Hrvati čine 1,3%, Nijemci čine 0,4%, nepoznate nacionalnosti i onih koji su se odbili nacionalno izjasniti je 14% te ostali. Rimokatolika je 43,5%, kalvinista je 28,1%, luterana 0,6%, grkokatolika 0,3% te ostalih.

Kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • na cesti br. 6, kod križanja sa željezničkom prugom, se nalazi 400 godina stari hrast lužnjak promjera 6 metara u visini prsiju. Pod zaštitom je od 1942. godine. S tim hrastom je u svezi legenda o mađarskom pustolovu (betyár) Bandiju Patku. Hrast nosi njegovo ime [1].
  • u selu se nalazi reformirana crkva iz 1826.[1], građena u klasicističkom stilu, prema popisu nacionalnih spomenika
  • darányske rode su se pročule po paru roda
  • od 1991. se održava kulturna manifestacija Dan sela [1]

Odgoj i obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • dječji vrtić i škola [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Hrvatski glasnik br.34/2009. Branka Pavić Blažetin: Daranjski Hrvati, 19. kolovoza 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]