Darko Juka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Darko Juka (Mostar, 30. studenoga 1981.), hrvatski novinar, književnik, kolumnist, istaknuti kulturni i društveni djelatnik, stručnjak za odnose s javnošću iz Bosne i Hercegovine.

Životopis[uredi VE | uredi]

Diplomirani novinar, PR-ovac, hrvatski književnik, kolumnist, istaknuti kulturni i društveni djelatnik[1][2][3][4] Darko Juka rođen je 30. studenoga 1981. godine u Mostaru, u kojemu se i školovao, završivši OŠ S.S. Kranjčevića (1996.) i Gimnaziju fra Grge Martića (2000.), te diplomiravši novinarstvo (2005.) pri tadanjemu Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kao prvi naraštaj novoosnovanoga četverogodišnjeg Studija novinarstva, pod pročelništvom pokojnoga prof. dr. sc. Velimira Laznibata.

Odmah po upisu na fakultet (2000.), zapošljava se na Hrvatskoj radiopostaji Mostar, gdje je proveo dvije i pol godine, radeći prvotno kao spiker, a onda kao novinar i radijski voditelj, usporedo pišući za splitsku Slobodnu Dalmaciju (2001.-2003.) i za mostarski Dnevni list (2001.). Najdulje se, od mnoštva hrvatskih tiskovina i elektroničkih medija s kojima je surađivao, zadržao radeći kao novinar-izvjestitelj za zagrebački Večernji list (2004.-2009.), nakon kojega prihvaća ponudu Uprave Aluminija d.d. Mostar i, 1. lipnja 2009. godine, sklapa poslovni odnos kao referent za odnose s javnošću u tomu najvećemu bosanskohercegovačkom izvozniku.

Po obrani diplomskoga rada (2005.), ugledni zagrebački profesor i tadanji pročelnik mostarskoga Studija novinarstva, prof. dr. sc. Marko Sapunar, i današnji rektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Zoran Tomić, Juki preporučuju objavu toga rada, iz čega je rođena knjiga Priručnik za novinske novinare – Od prvoga podatka do povratne informacije učinka (2007.).

Darko je Juka autorom i dvaju zbirki poezije: Sjetni tragovi (2003.) i Usud tišine (2005.). Prva je objavljena u osobnoj, a druga u nakladi Matice hrvatske, čijim je Juka aktivnim radnim članom. Ozbiljan trag u književnosti Juka ostavlja pjesmama[5][6][7] i proznim zapisima koje mu objavljuju u Vijencu Matice hrvatske (Zagreb), Motrištima Matice hrvatske (Mostar), Osvitu Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (Mostar) i u Hrvatskomu slovu (Zagreb).

Aktivirajući se na polju odnosa s javnošću, uspješno implementira znanstvene i praktične postulate odnosa s javnošću u rad jedne od najuspješnijih bh. tvrtki, kako na izgradnji korporativnoga brenda i ugleda, tako i na osobito naglašenomu polju društveno-odgovornoga poslovanja svjetski poznate tvornice. Njegov osobni razvitak slijedi i profesionalni rast odnosno napredovanje s mjesta referenta za odnose s javnošću, preko predstojnika Ureda za odnose s javnošću, do direktora Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Aluminija d.d. Mostar, koji je ustrojen i oblikovan upravo prema Jukinoj viziji.

Jukin je rad vrjednovan i međunarodno, te mu je Prva međunarodna konferencija za odnose s javnošću u Jugoistočnoj Europi, PRO.PR Conference, 2015. godine dodijelila prestižnu međunarodnu nagradu PRO.PR Award, ''za osobit doprinos razvitku procesa upravljanja komunikacijama i odnosima s javnošću''. Juka je u javnosti osobito prepoznatljiv kao kulturni djelatnik, u prvomu redu kao ravnatelj umjetničke Galerije Aluminij, zahvaljujući kojoj je Mostaru osigurao uživanje u radovima i nekih od velikana likovne umjetnosti (od Vlaha Bukovca i Mencija Klementa Crnčića, preko Salvadora Dalija i Eugenea Delacroixa, do Gabrijela Jurkića, Ede Murtića, Miroslava Šuteja i brojnih drugih…), ujedno predano pomažući afirmaciju i umjetnika mlađega naraštaja, a onda i kao tvorac i voditelj televizijske emisije ''Kulturno, s Darkom Jukom'', te kao pisac britkih kolumni, u kojima se dotiče kulture, povijesti, politike i društvenih devijacija, a među kojima su osobito zapaženi serijali ''Jukine crtice'' i ''Da sam ja netko''.

Juka uređuje praćenu Facebook stranicu, brendiranu njegovim imenom, a za rad na kulturnomu planu, Matica hrvatska dodijelila mu je Kristalnu maticu Vjekoslav Šutej (2013.) i, u nazočnosti tadanjega predsjedatelja Predsjedništva BiH, Veliku povelju zahvalnosti Matice hrvatske Mostar za promociju i afirmaciju kulture u gradu na Neretvi (2017.).

Sretno je oženjen i ocem je dvojici sinova. Živi i djeluje u rodnomu gradu.

Djela[uredi VE | uredi]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Citati[uredi VE | uredi]

Darko Juka: ''Razbijte sve okove koji su vas pritisnuli, očvrsnite na iskustvu i sve, ama baš sve u životu propitujte, jer na ovomu svijetu nema apsolutnih istina ako su ih takovima proglasili ljudi. Učite o prošlosti radi budućnosti, ali budite oprezni od koga i iz čega učite. Upijajte svo znanje koje vam se ponudi i dajte svoj doprinos mozaiku našega zajedničkog rasta. Posvetite se djeci i poučite ih da ne padaju na primitivizmu na kojemu smo mi pali.''[22]

Darko Juka: ''Ovako raskošno predstavljeno Pravicino stvaralaštvo naši mladi moraju doživjeti, jer tako i time gradimo novu likovnu publiku, gradimo preduvjete nekoga boljeg vremena, šireći djeci i mladima vidike, odnosno usmjeravajući ih onomu najtananijemu što život uistinu čini životom. To je umjetnost koja mora biti u samoj srži izgradnje i očuvanja svakoga identiteta, kako osobnoga, ljudskoga, tako i društvenoga, civilizacijskoga, identiteta zajednice koja dijeli jedan usud. Kakov će on biti, bitno će prevagnuti naši postupci, pa izlažimo djecu kakvoći i ljepoti.''[23]

Darko Juka: ''Nužno je, stoga, kasnije (kroz rast) iskustvo susreta i razgovora s ljudima širokih pogleda koji ispravno vrjednuju i koji su svjesni svoje nesavršenosti pa čitavoga života uče, nužno je mlade upoznati s knjigama, umjetnošću i, prije svega, propitivanjem svega. Začahurena promatranja svijeta iz usko postavljenih granica u nenačitanim umovima dovela su nas, kao društvo, u stanje u kojemu jesmo. Ne ću odustati to silovito razbijati, kao svoj dug onima koji su meni pomogli premostiti osobne nedostatke, i kao obvezu prema svojoj djeci.''[24]

Darko Juka: ''Ljudi su osjetili snagu toga stihovnog niza koji je iz mene izišao u trenutku jedne ljutnje, jednoga bijesa na sve one s lažnim pozlatama i maskama koje imaju za cilj zavarati i poučiti nas novim vrijednostima. Ganga je tu metaforom, slikovitim znamenom ukupnoga našeg naslijeđa, obiteljskih i inih vrijednosti, a na to sam osjetljiv. Moj način borbe čitavo desetljeće bilo je novinarstvo, a to je ishodilo maltretiranjem i gubljenjem posla, dvaput. Pisanje, pak, književniku nudi jednu vrstu oduška i trajnosti u kojima uživam, a u književnosti samo vam čitatelji mogu dati otkaz.''[25]

Darko Juka: ''Međutim, iskreno, i kada bih mogao, ništa u godinama u kojima sam rastao i kao čovjek i kao stvaratelj danas ne bih promijenio. Nebitno, jesu li određene boli prouzročene mojim pogrješkama ili (češće) odlukama i radnjama drugih, sve one utisnule su svoj pečat u konačnomu meni! Da bilo koji dio toga mozaika koji je danas uokviren imenom Darko Juka maknete, slika koju taj mozaik nudi vjerojatno bi bila i drugoga oblika i druge tematike i druge tehnike. Nisam pripravan na takov rizik.''[26]

Darko Juka: ''Mostar je rodni grad vrhunskih umjetnika i ne dvojim kako nam ih jednako intenzivno daruje i danas, samo se bojim kako ih ne zna ovdje zadržati. Kulturnoga života u gradu ima, ima ponude, ima nedvojbenoga i divljenja vrijedna entuzijastičkog truda među kulturnim ustanovama i pojedincima koji ih vode. Međutim, povijesne mnijenje, naša surova prošlost, i starijega i novijega nadnevka, nisu nam dali šansu profilirati dostatnu količinu publike koja zna, osjeća i razumije. Kada u životu sve zbrojite i oduzmete, kulturu jedinu ne možete mjeriti matematički ili ekonomski. Ona je uzvišena, ona je samim nukleusom izgradnje i nadgradnje identiteta jednoga naroda, jedne sredine. No, publiku možete mjeriti, a ako u gradu nema kulture življenja s kulturom i za kulturu, sve se onda dovodi u pitanje. Nismo propali, sve se to još da popraviti – nužnom promjenom paradigme u načinu na koji odgajamo djecu, izokretanjem naglavce ovih bolesnih ''vrijednosti'' i ''uzora'' kojima su ona izložena. Međutim, bojim se kako hvatamo posljednji vagon u kompoziciji koja juri pokraj nas. Ako ne potrčimo, vlak nas ne će čekati.''[27]

Darko Juka: ''Plemenito je sve što radite, a ne tratite dar života i vremena koje imate. Plemenit je svaki posao kojim osiguravate obitelji kruh na stolu i sigurnost. Plemenito je zastupati nešto srcem i braniti ono u što vjerujete. Ja sam i novinar i pjesnik, volim biti i novinarom i pjesnikom i niti jedan od te dvojice mene ne će iz mene. Ne bih im to niti dopustio!''[28]

Pjesništvo[uredi VE | uredi]

Jukino pojavljivanje na pjesničkoj pozornici uočili su i neki pjesnički uglednici, književnici i kritičari pa ga pjesnikinja Vesna Zovko naziva ''pjesnikom juga'' u čijim stihovima ''ponekad, i malo više od ponekad, jekne sjever sjete''. Zovko dodaje kako je za Juku pisanje istodobno ''i sveti i grješni čin, autoportret od kojeg se pravi zrcalo, ne obratno''[29].

Pjesnik Sead Begović zaključuje kako Juka, ''bez pretjerane ekstatičnosti, pjeva glasovima baštine i suvremene zbilje''.

- Tradicijska sklonost tkanju pjesme očituje se u očuvanju jezika i tvarnosti (doma) te u pokušaju skidanja noćnih mora s negativnih (primjerice poratnih) iskustava, ali i u primjerima gdje do izražaja dolazi uzvišenost ljudskoga poziva koji još, za njega, čini spektar mitskoga realizma. Juka hodočasti kreposnom i poročnom ponašanju, spašavajući ga osobno, budući da ''čovik više voje nima''. Pritom će mjestimice zastati pred sudbinskom neprozirnošću, u duhovnom nemiru i sumnjama: ''Rojena je povist nova, ali ne i puntari novi''. (…) Pjesnik Juka jobovski strpljivo i u kušnjama pokušava obnoviti nesklonu egzistenciju te nam kao uporan moralist razotkriti blasfemične ljudske odnose, koji su obvezni pri ulasku u svijet, dok na njegovu izlazu stoji Bog – piše Begović[30].

Književnik Miljenko Stojić, pak, primjećuje izrazit domoljubni naboj u Jukinu pjesništvu koji će, domeće, ''ojačati glave pučanstva dok možda uzdrma i pospane hrvatske književne glave''[31][32].

Juka, u dojmu književnika Krešimira Šege, ''više unutarnjim ozračjem svoje pjesme nego li izvanjskom formom, nasljeđuje pjesnike čiji je glas toliko prepoznatljiv'', primjerice Tina Ujevića, Nikolu Šopa i Sergeja Jesenjina.

- Juka se u izričaju odmakao od našega vremena, on svojim stihovima ispisuje dvostruki putopis, premda su mu pjesme, kako se vidi, uglavnom napisane u Mostaru, on je sklon putovanjima, a rezultat tih putovanja su stihovi koji pokazuju svu svježinu i bogatstvo ovoga pjesnika. I drugo, njegov duhovni putopis, poniranje u prošlost, ali i u kulturne i prirodne znamenitosti, mikro i makro svijet, otvaraju posve nova obzorja. Darko je Juka nekonvencionalan pjesnik, pjesnik koji još uvijek, unatoč vremenu u kojemu živi, vjeruje u nadahnuće – promišlja Šego s tvrdnjom kako je Juka ''pjesnik koji znade s riječi''[33].

Na koncu, pjesnik i putopisac Dragan Marijanović, govoreći o Juki, podsjeća na to kako je ''patnja pjesnikovo agregatno stanje jer pjesnik treba vidjeti svu lažnu pozlatu naših života''.

- Slijed iskrenosti u poeziji je vrlo riskantan! Vrlo, vrlo riskantan! Zato što neglumljeno pjesništvo dovodi čovjeka u jedno stanje katarze, dovodi u ono čistilište, gdje se ne vide vrata i gdje postoji jedan veliki upit: ''U komu ću smjeru ja sad krenuti?'' – zaključuje Marijanović[34].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Marko Zeljko (26. siječnja 2017.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  2. Miljenko Buhač (7. lipnja 2017.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  3. Dnevni list (24. siječnja 2017.). Pogled.ba pristupljeno 24. siječnja 2019.
  4. Prvi.tv (11. veljače 2017.). Prvi.tv pristupljeno 24. siječnja 2019.
  5. Robert Pehar (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  6. Darko Juka (2009.). Vijenac, Pjesme pristupljeno 24. siječnja 2019.
  7. Darko Juka (2015.). [www.maticahrvatska-mostar.ba/images/pdf/motrista/motrista_86.pdf Motrišta Matice hrvatske] pristupljeno 24. siječnja 2019.
  8. Zlata Brbor (30. lipnja 2003.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  9. Vesna Zovko (2. prosinca 2003.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  10. Krešimir Šego (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  11. Dragan Marijanović (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  12. Miljenko Stojić (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  13. Vesna Zovko (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  14. Zlata Brbor (5. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  15. Zlata Brbor (2006.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  16. Zdenko Jurilj (22. veljače 2007.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  17. Smiljko Šagolj (22. veljače 2007.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  18. Ivan Anđelić (27. veljače 2007.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  19. Kristalna Matica Darku Juki (4. srpnja 2013.). www.aluminij.ba pristupljeno 24. siječnja 2019.
  20. PRO.PR Darku Juki (25. travnja 2015.). www.aluminij.ba pristupljeno 24. siječnja 2019.
  21. Velika povelja Matice hrvatske Darku Juki. www.aluminij.ba pristupljeno 24. siječnja 2019.
  22. Darko Juka (11. veljače 2017.). Prvi.tv pristupljeno 25. siječnja 2019.
  23. Darko Juka (25. siječnja 2019.). www.aluminij.ba pristupljeno 25. siječnja 2019.
  24. Darko Juka (25. siječnja 2017.). Dnevni list pristupljeno 25. siječnja 2019.
  25. Darko Juka (25. siječnja 2017.). Dnevni list pristupljeno 25. siječnja 2019.
  26. Darko Juka (25. siječnja 2017.). Dnevni list pristupljeno 25. siječnja 2019.
  27. Darko Juka (11. veljače 2017.). Prvi.tv pristupljeno 25. siječnja 2019.
  28. Darko Juka (11. veljače 2017.). Prvi.tv pristupljeno 25. siječnja 2019.
  29. Vesna Zovko (2. prosinca 2003.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  30. Sead Begović (26. veljače 2009.). Vijenac pristupljeno 24. siječnja 2019.
  31. Miljenko Stojić (6. ožujka 2006.). miljenko.info pristupljeno 24. siječnja 2019.
  32. Miljenko Stojić (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  33. Krešimir Šego (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.
  34. Dragan Marijanović (2. prosinca 2005.). Youtube pristupljeno 24. siječnja 2019.