Dodatak:Leksikon Alojzija Stepinca
Leksikon posvećen životu, djelu i štovanju bl. Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Katoličke Crkve.
0-9[uredi | uredi kôd]
96. pješačka pukovnija[uredi | uredi kôd]
- 96. pješačka pukovnija austro-ugarska je vojna postrojba u kojoj je Alojzije Stepinac služio tijekom Prvog svjetskog rata.
B[uredi | uredi kôd]
Juraj Batelja[uredi | uredi kôd]
Juraj Batelja (1949.), hrvatski katolički svećenik i teolog. Postulator je postupka za proglašenje svetim Alojzija Stepinca. Sakuplja, priređuje i objavljuje građu vezanu uz život i djelovanje kardinala Stepinca. Urednik je glasila postulature.
K[uredi | uredi kôd]
Hrvoje Klasić[uredi | uredi kôd]
- Hrvoje Klasić (1972.), hrvatski povjesničar. Predmeti istraživanja su mu jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, te zavičajna sisačka povijest. Javno istupa vezano uz teme iz Drugog svjetskog rata, između ostalog i uz djelovanje nadbiskupa Stepinca.[1]
Jure Krišto[uredi | uredi kôd]
- Jure Krišto (1943.), hrvatski povjesničar. Predmet istraživanja mu je novija hrvatska povijest i politički položaj i uloga Katoličke crkve.[2] Bio je sudionik Mješovite komisije HBK i SPC čija je zadaća bila zajednički razmotriti ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata.
Križni put s Alojzijem Stepincem (1995.)[uredi | uredi kôd]
- Križni put napisao je Anton Šuljić.[3]
S[uredi | uredi kôd]
Stepinac i Židovi[uredi | uredi kôd]
- Stepinac i Židovi knjiga je Ljubice Štefan iz 1998. godine.
Stepinac mu je ime[uredi | uredi kôd]
- Stepinac mu je ime : Zbornik uspomena, svjedočanstava i dokumenata zbornik je radova o životu i djelovanju nadbiskupa Stepinca. Uredio ga je Vinko Nikolić. Objavljen je 1978. godine u Barceloni. Drugo izdanje objavljeno je u Zagrebu 1991. godine.[4]
Š[uredi | uredi kôd]
Ljubica Štefan[uredi | uredi kôd]
- Ljubica Štefan (1921.-2002.), hrvatska filologinja, povjesničarka i publicistica. Predmet njenih istraživanja bila je hrvatska povijest 20. stoljeća. Napisala je knjigu Stepinac i Židovi (1999.).
Anton Šuljić[uredi | uredi kôd]
- Anton Šuljić (1955.), hrvatski katolički svećenik, novinar i teolog. Napisao je Križni put s Alojzijem Stepincem (1995.). Po pitanju kanonizacije kardinala Stepinca javno istupa u medijima.[5]
T[uredi | uredi kôd]
Jozo Tomašević[uredi | uredi kôd]
- Jozo Tomašević (Tomasevich; 1908.-1994.), američki ekonomist i povjesničar hrvatskoga podrijetla. Predmet istraživanja bila su mu financijska i agrarna pitanja, te politička povijest Jugoslavije. Teme vezane uz nadbiskupa Stepinca obrađuje u knjizi Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941–1945: okupacija i kolaboracija (2001.).
Ž[uredi | uredi kôd]
Židovi[uredi | uredi kôd]
- Nepotpun pregled historiografskih i publicističkih interpretacija odnosa nadbiskupa Stepinca i židovske zajednice u Hrvatskoj u kontekstu Drugog svjetskog rata
Podrobniji članak o temi: Stepinac i ŽidoviIzvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hrvoje Klasić, Donosimo dijelove Stepinčevih pisama o ustašama, Paveliću, Srbima i rasnim zakonima o kojima priča Porfirije i Hrvatska, 24. ožujka 2021.
- ↑ Krišto, Jure, ww.enciklopedija.hr
- ↑ Anton Šuljić, Križni put s Alojzijem Stepincem, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2005., ISBN 9539722187
- ↑ Vinko Nikolić (priredio), Stepinac mu je ime. Zbornik uspomena, svjedočanstava i dokumenata (I-II), Knjižnica Hrvatske revije, Barcelona, 1978.; II.izdanje: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.
- Svezak 1: 459 str., ISBN 8639702004
- Svezak 2: 582 str., ISBN 8639702012
- ↑ Don Šuljić "Volim ovog Papu, ali ovakve izjave neće pridonijeti istini", IKA, ika.hkm.hr, 8. svibnja 2019.