Dogma

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Dogmatizam)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja. Značaj i snaga dogme se ogleda u tome što vjernik odnosno sljedbenik ne smije dovesti u pitanje. Osim u vjerskim ili filozofskim sistemima pojam se u datom smislu može široko primijeniti u različitim disciplinama.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Riječ dolazi od grčkog δογμα (dogma), ona proizlazi iz starogrčkog glagola δοκω, (doko).

Riječ δογμα ima tri značenja:

  1. pogled, mišljenja;
  2. misao, filozofska doktrina, religijska doktrina;
  3. odluka, prosudba, dekret;

Izraz dogma poieisthai znači: djelovati, donijeti uredbu.

Na taj izraz treba obratiti pažnju kad se odnosi na "dogmu Crkve". To je odluka ili odluke koju izdaje Papa ili vijeće u jedinstvu s Papom koje definira istinu vjere, a koja je prethodno bila predmetom široke diskusije.

Dogma u kršćanstvu[uredi VE | uredi]

Glavne kršćanske vjerske istine definirane su u antici na prvim ekumenskim koncilima i uglavnom ih prihvaćaju sve kršćanske vjeroispovijesti. U kršćanstvu je pet glavnih istina:

1) monoteizam (postojanje jednoga transcendentnoga Boga, različitoga od svijeta, čija je objava sadržana u Svetom pismu) i Trojstvo (u Bogu su tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti);

2) stvaranje i providnost (Bog je sve stvorio, sve uzdržava i svime upravlja);

3) utjelovljenje i otkupljenje (Sin je Božji postao čovjekom radi našega spasenja);

4) besmrtnost ljudske duše i uskrsnuće tijela;

5) posljednje stvari (raj ili pakao) uvjetovane su milošću Božjom i čovjekovim etičkim ponašanjem.

Dogma u znanosti[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]