Dolmen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Domen u "Cava dei Servi", Sicilija
Domen u "Monte Bubbonia", Sicilija

Dolmen (bretonski jezik: "kameni stol"[1][2]) ili dvoranska grobnica, cromlech i quoit (velški), anta (portugalski), Hünengrab/Hünenbett (njemački), adamra (abkazijski jezik), ispun (sjeverozapadni kavkaski jezici), hunebed (nizozemski), dös (švedski), goindol (korejski) - je vrsta jednokomorne megalitske grobnice (svetišta ili primitivni hramovi), obično od nekoliko uspravnih kamena (menhir) koji nose veliki plošni, vodoravno polegnuti, poklopni kamen (trilit, ili ploča). Većina datira u rani neolit (4000.-3000. pr. Kr.), a osobito su rasprostranjeni u Francuskoj, Britaniji, Irskoj, Danskoj, sjevernoj Njemačkoj i na Pirenejskom poluotoku[3]. Čak i na Sicilija su nedavno pronađena Dolmens malim pravokutnog i kružnog oblika unutar kojih pronađeni su fragmenti keramike i ljudske kosti koje datiraju iz antičkog Bronze (2200-1800 BC).[4] Neki su bili prekriveni zemljom ili manjim kamenjem tako da su tvorili tumule (gomile ili gromile), a nekima je taj pokrov vremenom ispran.









Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dolmen Hrvatska enciklopedija
  2. Prvi je ovaj pojam koristio Napoleonov časnik i kolekcionar svega keltskog, Théophile Corret de la Tour d'Auvergne, u svom djelu "Podrijetlo Gala" (Origines gauloises)
  3. Dolmen Proleksis enciklopedija
  4. Salvatore Piccolo (2013), Ancient Stones: the Prehistoric Dolmens of Sicily, Brazen Head Publishing, Thornham/Norfolk (UK) ISBN13 978-09-56510-62-4.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Dolmen.