Prijeđi na sadržaj

Države Brazila

Izvor: Wikipedija

Brazil je podijeljen na 27 federalnih jedinica, 26 država i Federalni (ili savezni) distrikt, u kojem se nalazi glavni grad Brasilia.

Savezne države
  1. Acre (AC)
  2. Alagoas (AL)
  3. Amapá (AP)
  4. Amazonas (AM)
  5. Bahia (BA)
  6. Ceará (CE)
  7. Espírito Santo (ES)
  8. Goiás (GO)
  9. Maranhão (MA)
  10. Mato Grosso (MT)
  11. Mato Grosso do Sul (MS)
  12. Minas Gerais (MG)
  13. Pará (PA)
  1. Paraíba (PB)
  2. Paraná (PR)
  3. Pernambuco (PE)
  4. Piauí (PI)
  5. Rio de Janeiro (RJ)
  6. Rio Grande do Norte (RN)
  7. Rio Grande do Sul (RS)
  8. Rondônia (RO)
  9. Roraima (RR)
  10. Santa Catarina (SC)
  11. São Paulo (SP)
  12. Sergipe (SE)
  13. Tocantins (TO)
Distrikt
  1. Brazilski federalni distrikt

Povijest Brazilskih država

[uredi | uredi kôd]

1534. godine: Naslijedne Kapetanije (Capitanias Hereditárias)

[uredi | uredi kôd]
Naslijedne kapetanije u današnjem Brazilu, 1534. godine

Brazil je prvobitno bio podijeljen na nasljedne kapetanije, koje su služile za lakše naseljavanje. Postojalo je 14 kapetanija kojima je vladalo 12 donova. Tadašnji kralj Portugala, João III, je ove kapetanije podijelio među potrugalskim velikanima, od kojih većina nije nikada ni došla u Brazil.

1573. godine: Dvije države

[uredi | uredi kôd]
Kondenzacija kapetanija u države 1573. godina

Vremenom, neuspjeli sustav podjele na kapetanije, kondenzirao je posjede u dvije države, državu Maranhão i državu Brazil.

1647. godine: Nizozemska invazija na Brazil

[uredi | uredi kôd]
Kondenzacija kapetanija u države 1647 godina

Pogledajte nizozemsku invaziju u narančastoj boji, u punom obimu.

1709. godine: Nastanak novih provincija

[uredi | uredi kôd]
Nastanak novih provinicja, 1709. godine

1750. godine: Madridski ugovor

[uredi | uredi kôd]
Trenutak potpisivanja Madridskog ugovora, 1750 godina

Trenutak kada Španjolska ne priznaje Ugovor iz Tordesillasa i dogovara nove granice s Portugalom u skladu s područjima koja su svaka istražila

1789. godine: Pobunjene provincije

[uredi | uredi kôd]
Pobuna u Brazilu - Minas Gerais, 1789. godine

1789. godine u tadašnjoj kapetaniji Minas Gerais je podignut ustanak protih portugalske vlasti. Tadašnji kapetan Luís da Cunha Meneses, odbio je davati porez porez portugalskoj kruni u iznosu od 1500 kilograma zlata godišnje, poslije čega je u ustanku kreirana prva slobodna republika u Brazilu, Minas Gerais. Ubrzo nakon toga, a zaključno s 18. travnjem 1792. godine, portugalska kruna je povratila vlast i u Minas Geraisu.

1817. godine: Kraljevina Brazil

[uredi | uredi kôd]
Kraljevina Brazil, 1817 godina

Tijekom Napoleonskih ratova 1808. godine, Portugalsko Carstvo premjestilo je svoj glavni grad u Rio de Janeiro, stvarajući 1815. Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvea, a svima njima izravno je upravljao kralj.

1823. godine: Imperijalne provincije, poslije propasti kolonijalne vlasti

[uredi | uredi kôd]
Brazilske provincije u Brazilskoj carevini, 1823. godine

1851. godine: Odvajanje Grão-Pará

[uredi | uredi kôd]
Unutarnje teritorijalne promjene 1851 godina

1889. godine: Države republike Brazil

[uredi | uredi kôd]
Države u republici Brazil, 1889. godine

Južni dio provincije São Paulo je odvojen od São Paula, 1853. godine, kao kazna za sudjelovanje São Paula u pobuni protiv carevine koja se dogodila 1842. godine. Južni dio provincije je nova provincija Paraná.

1943. godine: Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]
Ponovna organizacija i imenovanje provincija, 1943. godine

Po ulasku Brazila u Drugi svjetski rat, vlada je odlučila da određene pogranične cjeline pretvori u provincije i da vlada direktno njima. U pitanju su provincije: Amapá, Rio Branco, Acre, Guaporé, Ponta Porã, Iguaçu i otočje Fernando de Noronha. Prve četiri su, poslije rata postale države, s tim što je Rio Branco preimenovan u Roraima, a Guaporé u Rondônia, kao hommage maršalu Rondôniu. Ponta Porã i Iguaçu su se vratili u prvobitno stanje, a otočje Fernando de Noronha je ponovno priključeno državi Pernambuco, 1988. godine.

1990. godine: Trenutne države i Federacija

[uredi | uredi kôd]
Države Brazila, danas

1960. godine, četverokutni teritorij unutar države Goiás, je dodijeljena za izgradnju novog glavnog grada Brasílije i federalnog distrikta. Paralelno s tim, rasformiran je postojeći distrikt i od njega stvorena država Guanabara, koja sadrži samo grad Rio de Janeiro i okolinu, da bi 1975. godine ova država bila inkorporirana u državu Rio de Janeiro, a istoimeni grad je postao njen glavni grad. 1977. godine, južni dio države Mato Grosso, je postao posebna država Mato Grosso do Sul, s glavnim gradom Campo Grande. 1988. godine, sjeverni dio države Goiás, je postao posebna federalna jedinica Tocantins, s glavnim gradom Palmas.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]


Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]