Draganići (pleme)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Draganić je hrvatsko plemićko bratstvo.[1]

Staro je hrvatsko pleme čije se područje nalazilo u kraju između Jastrebarskog i Karlovca čije se ime očuvalo u imenu naselja Draganića. Na području današenjeg naselja Draganića između Jastrebarskog i Zagreba postojala je plemićka općina odnosno Podgorje, čiji su Draganići bili podložnici (jobagionis castri). Ista plemićka općina prestala je postojati 1848. godine. Usprkos toj promjeni, i danas se u tom kraju pojavljuje to prezime.[1]

Uz njih u ovom kraju još se od 13. stoljeća spominji susjedna plemena Cvetkovići, Domagovići, Krašići, Pribići, Brezarići i još neki [2]. Kako su se istakli u borbama protiv Tatara Draganići su dobili status „plemenite i slobodne općine“, i živjeli bez kmetovskog sustava. Slične sloboštine kralj Bela III. (1235.-1270.) [3] daje i plemenu Krašića koji su ga postepeno uvođenjem feudalnog sistema u 15. i 16. vijeku počeli gubiti. Draganići su svoje slobode očuvali sve do 1848 [4]. i svoje župane (iudex generationi; "sudac braće") birali na slobodnim plemenskim skupovima. Selo Draganić danas broji preko 2.500 stanovnika. Ne smiju se pobrkati sa plemenom Draginići.

1556. godine pobunilo se plemićko bratstvo Draganića i plemićki rod Domagovića, a bunu je skršio hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Petar II. Erdődy.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 286.
  2. Iz Povijesti Desinca - Prhoća
  3. Povijest sela Krašić
  4. Ozaljsko vlastelinstvo prema Urbaru iz 1642. godine
  5. Petar II. Erdődy, Hrvatska enciklopedija, LZMK, pristupljeno 17. svibnja 2015.


Izvori[uredi VE | uredi]