Dugopoljska zaravan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dugopoljska zaravan je krška zaravan.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u splitsko-solinsko-kaštelanskom zaleđu. Prirodne granice su:[1]

Po osobinama ju se dijeli na četiri cjeline. Na zapadu je predjel Podi koji je kamenit te tri krška polja: na jugu Dugopolje po kojem se zove, na sjeveru Vučipolje te na sjeveroistoku Prapatnjik.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na Dugopoljskoj zaravni nalazi se arheološko nalazište Banjače.[1]

Promet[uredi | uredi kôd]

Prometno je dobro povezana i s priobaljem i unutrašnjošću. Ka Splitskom polju i obali se stiže preko prijevoja Klisa između Mosora i Kozjaka. Ka unutrašnjosti se ide preko prijevoja između brda Orgusa i Osoja.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d A. K. Matas: Prinos za iztraživanje tragova rimskih puteva u Dalmaciji. Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva. God. II. Br. 2. Zagreb, 1. travnja 1880. Str. 3.