Dvorac Batthyany u Ludbregu
| Dvorac Batthyany | |
|---|---|
 | |
| Položaj | Ludbreg, Hrvatska |
| Gradnja | prije 1320. |
| Graditelj | Joseph Hueber? |
| Obnovljen | 1745., 1995. |
Dvorac Batthyany (hrvatski: Baćan) je barokni dvorac u Ludbregu, u Varaždinskoj županiji.
U kapelici današnjeg dvorca Batthyany prema predaji, svećenik je tijekom slavlja mise posumnjao u istinitost pretvorbe kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu 1411. godine. U trenutku kad se Sveta Hostija lomi, u kaležu se pojavila prava krv, što je svećenika duboko potreslo. Prestrašen je brzo završio misu i o događaju progovorio tek na samrtnoj postelji.[1] Službeno priznanje čuda uslijedilo je 1513. godine kada je papa Leon X. izdao papinsku bulu u ožujku te godine.[2] Nakon svečane procesije kroz Rim, relikvija je zajedno s papinskim dokumentom vraćena u Ludbreg, čime je službeno započela tradicija hodočašća.
Na njegovu se mjestu 1320. godine spominje utvrda. U vrijeme turskih ratova, utvrda je bila u vlasništvu obitelji Turoczy, a imala je četverokrilni tlocrt s četiri kružne kule na uglovima. Potkraj 17. stoljeća vlasnikom postaje hrvatski ban Adam Batthyány i njegova žena Eleonora rođ. Strattmann koji su u utvrdi uredili samo nekoliko prostorija za stanovanje.
Veliku obnovu dvorca poduzeo je knez Ludovik Batthyany od 1745. godine, a radovi su trajali nekoliko desetljeća. Vjeruje se da je dvorac građen prema projektu značajnog štajerskog arhitekta Josepha Huebera, koji je staru tvrđavu uklopio u novi barokni dvorac. Novi dvorac također ima četverokutni tlocrt i unutrašnje dvorište, a izvorno je umjesto zadnje etaže imao monumentalan mansardni krov.
U dvorcu se nalazi kapela Sv. Križa, u kojoj se 1411. godine, prema predaji, dogodilo vjersko čudo pretvorbe vina u krv. Današnja kapela oblikovana je u Batthyányjevo doba oslikavanjem barokim zidnim slikama, koje je 1753. radio slikar Mihael Peck iz Kaniže.
Uz dvorac se nalaze i dvije gospodarske zgrade, od kojih je značajnija zapadna. Izvorno prizemnica, zgrada je služila kao stan gradskog suca. U njemu je dvorana Sallaterain (ili Sala terrena), u kojoj se također nalaze šarene zidne slike, po prilici nastale u istom razdoblju kao one u kapeli.
Ludbreški dvorac obnovljen je devedesetih godina 20. stoljeća i u njemu je danas smješten Restauratorski odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda.
- Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 1993.
- ↑ Dani Ludbreške Svete nedjelje ludbreg.hr Preuzeto 4. rujna 2025.
- ↑ Poznat je program proslave ludbreške Svete nedjelje klikaj.hr Preuzeto 4. rujna 2025.