Prijeđi na sadržaj

Edward Said

Izvor: Wikipedija
Edward Said
Edward Said
Edward Said (lijevo) i Daniel Barenboim u Sevilli 2002.
Rođenje 1. studenoga 1935.
Smrt 25. rujna 2003.
Škola/tradicija postkolonijalizam, postmodernizam
Utjecaji Arthur Schopenhauer, Joseph Conrad, Jacques Derrida, Michel Foucault, Frantz Fanon, Aimé Césaire, Giambattista Vico, Noam Chomsky, Theodor Adorno, Antonio Gramsci, Karl Marx, Friedrich Nietzsche, Jean-Paul Sartre, and Bertrand Russell[1][2]
Utjecao na Homi K. Bhabha, Gayatri Chakravorty Spivak, Hamid Dabashi, Robert Fisk, Christopher Hitchens, Rashid Khalidi
Portal o životopisima

Edward Wadie Said (Jeruzalem, 1. studenoga 1935.New York, 25. rujna 2003.), palestinsko-američki intelektualac, književni kritičar i aktivist. Jedan od osnivača akademskog područja postkolonijalnih studija, kojem je bitno odredio smjer u svom najistaknutijem djelu Orijentalizam (1978).[3][4] Zagovornik prava Palestinaca i kritičar cionizma. Podržavao je PLO Yassera Arafata, s kojim se razišao 1991. Predavao je englesku i komparativnu književnost na njujorškom Sveučilištu Columbia.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen u Jeruzalemu u imućnoj obitelji arapskih kršćana. Otac Wadie Ibrahim u prvom se svjetskom ratu priključio američkoj vojsci i stekao američko državljanstvo, a nakon rata na Bliskom istoku osnovao i vodio trgovinu uredskom opremom. Majka Hilda rođena je u Libanonu. Djetinjstvo je proveo između Kaira i Jeruzalema. Rano pokazuje zanimanje za književnost i glazbu, dijelom pod utjecajem majke. Pohađa britanske i američke škole na Bliskom istoku, a sa 16 godina odlazi na studij u Ameriku.[5] Diplomirao je na Princetonu, a magistrirao i doktorirao na Harvardu.[6]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Počeci: intencija i metoda (Beginnings: Intention and Method, 1975)[6]
  • Orijentalizam (1978.), preveden na hrvatski 1999.[7]
  • Pitanje Palestine (Question of Palestina, 1979)
  • Krivotvorenje islama: kako mediji i stručnjaci određuju način na koji vidimo ostatak svijeta (Covering Islam: How the Media and the Experts Determine How We See the Rest of the World, 1981)
  • Svijet, tekst, kritičar (The World, the Text, and the Critic, 1983)
  • Glazbeni prikazi (Musical Elaborations, 1991)
  • Kultura i imperijalizam (Culture and Imperialism, 1993)
  • Politika razvlaštenosti (The Politics of Dispossession, 1994)
  • Nepripadanje (Out of place, 1999)
  • Razmišljanja o egzilu (Reflections on Exile, 2001)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. William D. Hart. 2000. Preliminary remarks. Edward Said and the Religious Effects of Culture. Cambridge University Press. str. 15. ISBN 9780521778107
  2. Ned Curthoys, Debjani Ganguly, ur. 2007. Edward Said: The Legacy of a Public Intellectual. Academic Monographs. str. 27. ISBN 9780522853575
  3. (engl.) www.theguardian.com – Malise Ruthven: "Edward Said", (objavljeno 26. rujna 2003.), pristupljeno 15. prosinca 2017.
  4. (engl.) Kohn, Margaret & Reddy, Kavita, "Colonialism", u: The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2017 Edition), Edward N. Zalta (ur.), pristupljeno 15. prosinca 2017.
  5. www.zarez.hr – Edward Said: "Između svjetova", (objavljeno 24. veljače 2005., prevela Lovorka Kozole), pristupljeno 15. prosinca 2017.
  6. a b Hrvatska enciklopedija: Said, Edward Wadie, pristupljeno 15. prosinca 2017.
  7. Romić, Biljana, "In Memoriam Edward Said", 1935-2004, Revija za sociologiju, Vol XXXIV. (2003), No 3–4: 221–228, pristupljeno 15. prosinca 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Edward Said

Mrežna mjesta

[uredi | uredi kôd]