Eichlerovo pravilo

Kada uspoređujemo sestrinske klade domaćina, skloni smo pronaći taksonomski bogatiju faunu parazita na taksonomski bogatijoj skupini domaćina.

Eichlerovo pravilo jedno je od nekoliko koevolucijskih pravila koja kažu da su paraziti vrlo specifični za svoje domaćine, pa se stoga čini razumnim očekivati pozitivnu kovarijaciju između taksonomskog bogatstva domaćina i onog njihovih parazita.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Pravilo za opisivanje taksonomskog odnosa između parazita i njihovih domaćina razvio je 1942. godine Wolfdietrich Eichler (1912. – 1994.), njemački autoritet u zoologiji i parazitologiji koji je radio kao profesor parazitologije na Sveučilištu u Leipzigu . ^[1] ^[2] Principal je kasnije nazvan 'Eichlerovim pravilom'. To je jedno od prva tri koevolucijska pravila, stvoreno u suprotnosti s anti-darvinističkim istraživanjem koevolucije Heinricha Fahrenholza. ^[3]

Istraživanje[uredi | uredi kôd]

Kao dio svoje studije iz 2012., Vas i njegovi suautori testirali su Eichlerovo pravilo i zaključili da iznimno jaki korelacijski dokazi podupiru pozitivnu kovarijaciju između bogatstva vrsta u obiteljima ptica i sisavaca i generičkog bogatstva njihovih parazitskih ušiju . ^[4]

U devetom svezku Advances in Parasitology, parazitolog W. Grant Inglis je postavio da je, kada se proučava kovarijacija između taksonomskog bogatstva domaćina i parazita, lakše proučavati parazite nego slobodno živuće organizme domaćine. ^[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Eichler, Wolfdietrich. 1966. Two New Evolutionary Terms for Speciation in Parasitic Animals. Systematic Zoology. 15 (3): 216–218. doi:10.2307/2411393. ISSN 0039-7989. JSTOR 2411393. PMID 5924358
↑ Eichler, W. 1942. Die Entfaltungsregel und andere Gesetzmäßigkeiten in den parasitogenetischen Beziehungen der Mallophagen und anderer ständiger Parasiten zu ihren Wirten (PDF). Zoologischer Anzeiger. 136: 77–83. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2017. Pristupljeno 28. prosinca 2012.
↑ Klassen, G. J. 1992. Coevolution: a history of the macroevolutionary approach to studying host-parasite associations. The Journal of Parasitology. 78 (4): 573–587. doi:10.2307/3283532. ISSN 0022-3395. JSTOR 3283532. PMID 1635016
↑ Vas, Z.; Csorba, G.; Rozsa, L. 2012. Evolutionary co-variation of host and parasite diversity – the first test of Eichler's rule using parasitic lice (Insecta: Phthiraptera) (PDF). Parasitology Research. 111 (1): 393–401. doi:10.1007/s00436-012-2850-9. PMID 22350674
↑ Advances in Parasitology (engleski). Academic Press. 31. ožujka 1971. ISBN 978-0-08-058055-5

[1] Eichler, Wolfdietrich. 1966. Two New Evolutionary Terms for Speciation in Parasitic Animals. Systematic Zoology. 15 (3): 216–218. doi:10.2307/2411393. ISSN 0039-7989. JSTOR 2411393. PMID 5924358

[Eichler_1942-2] Eichler, W. 1942. Die Entfaltungsregel und andere Gesetzmäßigkeiten in den parasitogenetischen Beziehungen der Mallophagen und anderer ständiger Parasiten zu ihren Wirten (PDF). Zoologischer Anzeiger. 136: 77–83. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2017. Pristupljeno 28. prosinca 2012.

[Klassen-3] Klassen, G. J. 1992. Coevolution: a history of the macroevolutionary approach to studying host-parasite associations. The Journal of Parasitology. 78 (4): 573–587. doi:10.2307/3283532. ISSN 0022-3395. JSTOR 3283532. PMID 1635016

[Vas-4] Vas, Z.; Csorba, G.; Rozsa, L. 2012. Evolutionary co-variation of host and parasite diversity – the first test of Eichler's rule using parasitic lice (Insecta: Phthiraptera) (PDF). Parasitology Research. 111 (1): 393–401. doi:10.1007/s00436-012-2850-9. PMID 22350674

[5] Advances in Parasitology (engleski). Academic Press. 31. ožujka 1971. ISBN 978-0-08-058055-5

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]