Elektrum

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lice i naličje kovanice od elektruma - lidijskog novca iz 6 st. pr.n.e.

Elektrum je prirodna slitina srebra i zlata, no proizvođena je i namjernim stapanjem komponenti. Najčešće je u slitini prisutna i mala količina bakra. Stari su je Grci nazivali bijelim zlatom odnosno zlatom, za razliku od rafiniranog, čistog zlata. Količina zlata u slitini može znatno varirati, tako npr. zapadnoanatolski novac sadrži 70 - 90 % spomenutog, dok lidijski novac sadrži samo 45 - 55 % zlata. Slitina je blijedo žute do žuto bijele boje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Elektrum se prvi puta spominje u starom Egiptu, u vrijeme faraona Sahure. Također ga spominje i Plinije Stariji u svom djelu Naturalis Historia.

Barem ga se tri puta spominje i u Bibliji, u opisu vizija proroka Ezekiela. Riječ se javlja i u sumerskim tekstovima. Smatra se da je prvi puta korišten oko 600 godine prije Krista, u Lidiji, za vladavine Aliatesa II.

Za izradu kovanog novca elektrum je znatno podesniji od čistog zlata. Sadržaj zlata varira od 75-90 % kod zapadno anatolskog novca, do 45 - 55 % kod lidijskog novca. Negdje oko 350 prije Krista prestaje ga se rabiti u ove svrhe.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Selwyn,L. Metals and Corrosion - A Handbook for Conservation Professional,Ottawa 2004.

Vanjski linkovi[uredi VE | uredi]