Ernst Öpik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ernst Julius Öpik
ErnstJuliusOpik.jpg
Rođenje 22. listopada 1893.
Smrt 10. rujna 1985.
Narodnost Estonac
Polje astronomija, astrofizika
Institucija Opservatorij Armagh
Alma mater Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
Sveučilište u Tartuu


Ernst Julius Öpik (Kunda, 22. listopada 1893.Bangor, 10. rujna 1985.) je bio estonski astronom i astrofizičar koji je proveo drugi dio svoje karijere (1948. – 1981.) u opservatoriju Armaghu u Sjevernoj Irskoj.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Öpik je rođen u mjestu Kundi, Lääne-Viru, Gubernija Estonija, tada dio Ruskog carstva. Pohađao je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov specijalizirajući za proučavanje malih kozmičkih tijela, poput asteroida, kometa, i meteoroida. Završio je svoj doktorat na Tartuškom sveučilištu.

Rad[uredi VE | uredi]

Godine 1916. Öpik je objavio članak u Astrofizičkom časopisu, u kojem je procijenio gustoću vidljivih binarnih zvijezda. U njegovom uzorku je bila ο 2 Eridani B, zvijezda bijeli patuljak. Öpik je utvrdio gustoću 25000 puta veću od gustoće Sunca, ali je zaključio da je rezultat nemoguć. [1]

Godine 1922. Ernst Öpik objavio je članak u kojem je procijenio udaljenost galaksije Andromeda.

Godine 1922. ispravno je predvidio učestalost kratera na Marsu mnogo prije nego što su ih otkrile svemirske sonde. Godine 1932. postavlja teoriju o izvoru kometa u našem Sunčevom sustavu. On je vjerovao da kometi nastaju u oblaku koji kruži daleko izvan orbite Plutona. Ovaj oblak je sada poznat kao Oortov oblak ili alternativno Öpik-Oortov oblak u njegovu čast.


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Öpik, Ernst (prosinca 1916). "The Densities of Visual Binary Stars". Astrophysical Journal 44: 292–302

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]